Prijeđite na glavni sadržaj

Jedinstvena znanstvena suradnja ukazala na ključne činjenice o potrošnji droga u Europi

26.7.2012.

Primjenom inovativnog pristupa, koji se zasniva na analizi komunalnih otpadnih voda, po prvi put je napravljena izravna usporedba potrošnje droga u 19 europskih gradova. Norveški institut za istraživanje voda (NIVA) iz Osla i Institut Mario Negri iz Milana bili su inicijatori ovog istraživanja, u kojem je uz Institut Ruđer Bošković sudjelovalo još 13 znanstvenih ustanova iz 11 europskih zemalja.

Jedinstvena znanstvena suradnja ukazala na ključne činjenice o potrošnji droga u Europi

Istraživanje je uključivalo analizu odabranih urinarnih biomarkera kokaina, amfetamina, ectasy-a, metamfetamina i marihuane u neobrađenoj komunalnoj otpadnoj vodi te izračun njihovog dnevnog unosa u kanalizacijski sustav tijekom sedam uzastopnih dana. Usuglašena metodologija uzorkovanja, analize i obrade rezultata omogućila je izravnu usporedbu gradova različite veličine kao što su npr. Zagreb, Barcelona i London.

Rezultati ovog istraživanja objavljeni su danas u uglednom znanstvenom časopisu Science of the Total Environment.

Izdvajamo neke od najvažnijih rezultata s osvrtom na situaciju u Zagrebu:

  • Stopa potrošnje svih istraživanih droga u Zagrebu relativno je niska u usporedbi s većinom zapadno europskih gradova, posebno u odnosu na Antwerpen, Barcelonu, Amsterdam, Eindhoven i Utrecht.
  • Ukupna dnevna potrošnja kokaina u Europi procijenjena je na 356 kilograma, što prema procijeni Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminalitet (UNODC) predstavlja 10 – 15 % ukupne svjetske potrošnje. Stopa potrošnje kokaina znatno je viša u zapadnoj nego u sjevernoj i istočnoj Europi. Potrošnja kokaina u Zagrebu znatno je niža nego u većini gradova uključenih u istraživanje. 
  • Iako je stopa potrošnje amfetamina u Zagrebu višestruko porasla u odnosu na 2009. godinu, još je uvijek izrazito niska u odnosu na gradove koje karakterizira visoka potrošnja te stimulativne droge. Primjerice u Amsterdamu je potrošnja amfetamina 25 puta veća nego u Zagrebu.
  • Potrošnja metamfetamina neravnomjerno je raspoređena, a prednjače gradovi sjeverne Europe: Oslo, Helsinki i Turku. Potrošnja metamfetamina u tim gradovima je tridesetak puta viša nego u većini ostalih gradova, uključujući i Zagreb.
  • Najveća potrošnja marihune zabilježena je u nizozemskim i španjolskim gradovima, dok je u Zagrebu slična onoj u Milanu.

Konvencionalne metode koje su do sada upotrebljavane kao podloga za donošenje nacionalne politike o prevenciji droga uključuju podatke o zapljenama, broju liječenih ovisnika te nacionalne upitnike o navikama u potrošnji droga. Za razliku od podataka dobivenih anketama, koji podliježu subjektivnosti ispitanika, mjerenja u otpadnim vodama predstavljaju objektivna, izravno usporediva kemijska mjerenja. Stoga bi pokretanje redovitog praćenja koncentracija droga u otpadnim vodama na nacionalnoj i europskoj razini imalo izuzetnu važnost za pravodobno uočavanje eventualnih promjena u trendovima zloporabe droga u realnom vremenu. Takav pristup stvorio bi i dodatnu osnovu za donošenje planova prevencije te za praćenje učinkovitosti već postojećih preventivnih ili represivnih mjera vezanih uz ovu problematiku.

Kontaktirajte nas

Ova stranica koristi kolačiće

neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.

Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.