Prijeđite na glavni sadržaj

Potpora realizaciji projekta DONES, prvog ESFRI projekta u kojem Hrvatska igra ključnu ulogu

22.7.2021.
Potpora realizaciji projekta DONES, prvog ESFRI projekta u kojem Hrvatska igra ključnu ulogu

dr. sc. Tonči Tadić, dr. sc. David Matthew Smith i predsjednik Vlade Andrej Plenković. Izvor: vlada.gov.hr

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se u Banskim dvorima s ravnateljem Instituta Ruđer Bošković (IRB) Davidom M. Smithom i Tončijem Tadićem, voditeljem projekta DONES. Uz predsjednika Vlade sastanku je bio i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

Tema sastanka bio je ESFRI (European Strategy Forum on Research Infrastructures) projekt DONES u čijoj je realizaciji Hrvatska, uz Španjolsku, vodeća zemlja.

DONES je prvi ESFRI projekt u kojem Hrvatska igra ključnu ulogu. Riječ je o drugom po značaju uređaju u velikom međunarodnom projektu fuzijske energije, i to odmah nakon ITER-a. DONES je 2018. uvršten među projekte ESFRI-a, strateški važne za EU, i to kao španjolsko-hrvatska inicijativa.

Riječ je o projektu koji okuplja 16 instituta iz 10 partnerskih zemalja Europe. Prema trenutačnim procjenama cijena gradnje IFMIF-DONES-a procjenjuje se na oko 750 milijuna eura, a Hrvatska bi za DONES u Granadi trebala isporučiti opremu vrijednu 25 milijuna eura financiranu iz Europskih strukurnih fondova i proizvedenu u Hrvatskoj, i to počevši od 2022.

Povrh toga, u Hrvatskoj bi bila smještena oprema za potporu DONES-u u vrijednosti od 10 milijuna eura financirana iz NPOO-a. Hrvatska bi time osigurala 5% eksperimentalnih kapaciteta na DONES-u za svoje znanstvenike.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković čestitao je voditelju projekta i njegovu timu te Institutu Ruđer Bošković na ovom velikom uspjehu te obećao punu podršku Vlade u realizaciji projekta. Projekt DONES, zaključio je predsjednik Vlade, Hrvatsku može učiniti ključnim akterom među svjetskim igračima u velikom međunarodnom projektu fuzijske energije.

Kroz taj projekt Hrvatska ima priliku sudjelovati u velikom znanstvenom i tehnološkom poduhvatu u razvoju fuzijske energije, a osim za znanost projekt je i sjajna prilika za hrvatsku industriju i gospodarstvo te doprinos globalnim naporima u dekarbonizaciji energije.
 
''Iznimno sam ponosan što Institut Ruđer Bošković kao jedan od najvećih hrvatski istraživačkih instituta predvodi fuzijska istraživanja u Republici Hrvatskoj (RH) i znastvenike okupljenje u sklopu Hrvatske fuzijske istraživačke jedinice. Zahvaljujući naporima Vlade RH te našim znanstvenicima, posebice dr. sc. Tončija Tadića, Hrvatska je dobila značajnu ulogu u ovom ogromnom znanstvenom i tehnološkom poduhvatu,'' istakno je dr. sc. David M. Smith, ravnatelj IRB-a
 
U tijeku je osnivanje Nacionalnog Konzorcija DONES.HR na čelu s IRB-om, a u kojem sudjeluju IFS, PMF, FSB, FESB i SIMET. Zadaća konzorcija je pripremiti natječajnu dokumentaciju za isporuku opreme za DONES, te pripremiti hrvatske znanstvene ustanove za eksploataciju uređaja DONES u području fuzijskih istraživanja i izvan njih. Promatrači u Konzorciju DONES.HR su MZO i MINGOR.
 
„Zadaće Nacionalnog Konzorcija su brojne. IRB je do sada koordinirao pripremna istraživanja u tri ključna područja DONES-a: dozimetriju i zaštitu od zračenja za sve zaposlenike na akceleratoru DONES-a, razvoj daljinski upravljanih robotskih sustava za remont DONES-a u najkritičnijim područjima i najekstremnijim uvjetima zračenja u DONE-u, te razradu strategije dekomisije DONES-a. Hrvatska bi isporučila opremu za DONES koja je kod nas dizajnirana. IRB tako danas vodi razvoj dijamantnih detektora neutrona nužnih za kontrolu akceleratora DONES-a, te zajedno sa IFS-om sudjeluje u dizajnu zadnje sekcije akceleratora.
 
FSB sudjeluje u pripremi posebnih kranova za DONES, dok FESB priprema virtualnu simulaciju ovog kompleksnog uređaja. PMF, SIMET i FSB se ujedno pripremaju za eksploataciju DONES-a u istraživanjima u i izvan fuzije. Od iznimne važnosti u projektu DONES, kao i u čitavom fuzijskog programa Europske unije je suradnja s hrvatskom industrijom,'' objasnio je dr. sc. Tonči Tadić, voditelja hrvatskih aktivnosti u sklopu projekta DONES i  EUROfusion te koordinator Hrvatske fuzijske istraživačke jedinice. Dodao je kako bi do 2035. znanstvenici trebali imati goruću plazmu, a do 2050. komercijalizaciju fuzije, čemu će posebno pridonijeti DONES.

Ova stranica koristi kolačiće. Neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva. Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

Prilagodi postavke
  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.