Povijesni gradovi tijekom turističke sezone istodobno primaju velik broj posjetitelja i stvaraju znatno veće količine otpada. Uske ulice, ograničen prostor, osjetljiva arhitektura i nedovoljno razvijena infrastruktura za gospodarenje otpadom dodatno otežavaju prikupljanje i obradu otpada.

Kako bi odgovorili na te izazove, partneri iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore udružili su znanstveno, upravljačko i lokalno iskustvo u projektu FICHO. Projekt vodi Energetski institut Hrvoje Požar, a uz Institut Ruđer Bošković sudjeluju Grad Šibenik, Turistička zajednica Grada Mostara, Opština Kotor i Udruga za razvoj, okoliš i kulturu EKO ZH, uz potporu programa Interreg VI-A IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora.

Uloga IRB-a usmjerena je na znanstvenu i stručnu potporu razvoju, testiranju i vrednovanju projektnih rješenja. Istraživači IRB-a pridonijet će tome da predloženi modeli gospodarenja otpadom budu utemeljeni na podacima, mjerljivim pokazateljima i znanstvenim spoznajama.

„Posebnu ćemo pozornost posvetiti procjeni učinka pilot-aktivnosti u Šibeniku, Mostaru i Kotoru. Analizirat ćemo njihove rezultate kako bismo utvrdili koliko pojedina rješenja mogu pridonijeti smanjenju nastanka otpada, učinkovitijem odvojenom prikupljanju, većoj ponovnoj uporabi proizvoda i kvalitetnijem donošenju odluka u lokalnim zajednicama. U sklopu projekta razvijat će se i testirati različite aktivnosti uključujući analizu postojećih sustava gospodarenja otpadom, testiranje pametnih sustava za odvojeno prikupljanje, razvoj programa ponovne uporabe i popravka proizvoda te izradu digitalnog alata za potporu odlučivanju“, istaknula je dr. sc. Branka Njegić Džakula, voditeljica projektnih aktivnosti FICHO na Institutu Ruđer Bošković.

Partneri će razviti i Plan puta prema konceptu „Zero Waste“, koji će gradovima pomoći pri planiranju dugoročnih mjera za smanjenje količina otpada, recikliranje i učinkovitije korištenje materijala.

„Naš tim će sudjelovati i u oblikovanju preporuka koje će omogućiti primjenu rezultata projekta u drugim povijesnim i turistički opterećenim gradovima. Time projekt dobiva širu vrijednost, jer rješenja razvijena u tri uključena grada mogu poslužiti kao osnova za slične sredine u drugim dijelovima Europe,“ objašnjava dr. sc. Branka Njegić Džakula, te dodaje kako će u provedbi projekta uz istraživače Laboratorija za procese taloženja Zavoda za kemiju materijala, sudjelovati i Grupa za računalne bioznanosti Zavoda za fizičku kemiju. 

Uz znanstveni rad i razvoj alata, projekt će uključivati edukaciju građana, učenika, javnih službi, poduzetnika i turista. Cilj je potaknuti promjene u svakodnevnim navikama i ojačati suradnju između znanosti, lokalne uprave, komunalnog sektora i građana.