Prijeđite na glavni sadržaj

'Ruđerovci' izabrani za članove HAZU-a

17.5.2016.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u četvrtak 12. svibnja 2016. održala je izbornu skupštinu na kojoj su izabrani novi članovi Akademije u kategorijama članstva redoviti član, dopisni član i član suradnik. Znanstvenici IRB-a dr. sc. Milko Jakšić, dr. sc. Svetozar Musić te dr. sc. Nikola Ljubešić izabrani su u redovne članove Akademije, a dr. sc. Đurđica Ugarković za člana suradnika.

'Ruđerovci' izabrani za članove HAZU-a

Na sjednici Izborne skupštine bilo je prisutno 106 redovitih članova Akademije pa je skupština imala potrebnu dvotrećinsku većinu za donošenje odluka o izboru.

Nakon ovogodišnjih izbora u Akademiji je ukupno 150 redovitih članova, 133 dopisna člana i 91 član suradnik.

Svečano proglašenje novih članova Hrvatske akademije održat će se u četvrtak 9. lipnja 2016. u palači HAZU.

Milko Jakšić

Dr. sc. Milko Jakšić voditelj je Laboratorija za interakcije ionskih snopova. Od postojećeg Tandem Van de Graaff akceleratora, nizom proširenja i poboljšanja, izgradio je najkompleksniju i najopremljeniju znanstvenoistraživačku infrastrukturu u Hrvatskoj. Predstojnik je Zavoda za eksperimentalnu fiziku IRB-a te voditelj istraživačke jedinice za fiziku i tehnologiju ionskih snopova nacionalnog Centra izvrsnosti za napredne materijale i senzore.

Istaknut doprinos razvoju znanstvene instrumentacije i interdisciplinskim primjenama metoda zasnovanih na ionskim snopovima, uspostava akceleratorskog centra i unapređenje istraživačke infrastrukture, edukacija mladih znanstvenika i razvoj obrazovnih programa, novi kolegiji na doktorskom studiju fizike, osnivanje nove istraživačke grupe i unapređenje kvalitete istraživanja najvažnije su odlike rada i rezultati koji svrstavaju Milka Jakšića među najistaknutije eksperimentalne fizičare u Hrvatskoj.

Svetozar Musić

Dr. sc. Svetozar Musić je znanstveni savjetnik u trajnom zvanju i emeritus Instituta Ruđer Bošković. Sustavno se bavi vrhunskim istraživanjima metalnih oksida i oksidnih stakala, njihovih čvrstih otopina, kemijskih i fizičkih svojstava, kristalnosti, termičke stabilnosti, korozije i faznih pretvorbi primjenom suvremenih tehnika: Mössbauer i Raman spektroskopije, rendgenske difrakcije, elektronske mikroskopije. Spomenuta istraživanja dovela su do iznimno važnih spoznaja o materijalima i nanomaterijalima od znanstvene i tehnologijske važnosti te su pridonijela ispravljanju niza netočnosti u literaturi.

Bio je član saborskoga Vijeća za nuklearnu sigurnost, član Povjerenstva za Nuklearnu elektranu Krško, ekspert Međunarodne agencije za atomsku energiju, a sada je ekspert za znanost o materijalima i sintetičku kemiju pri Europskoj komisiji.

Nikola Ljubešić

Dr. sc. Nikola Ljubešić bavi se istraživanjima građe i funkcije biljne stanice, s osobitim naglaskom na istraživanjima razvoja plastida. Najviše se bavio istraživanjem raznih tipova kromoplasta te utjecaja specifičnih bioinhibitora na njihovu građu. Dao je zapažene rezultate u istraživanjima fine građe plastida tijekom njihovih pretvorba.

Osam je godina bio direktor i pročelnik Odjela za organsku kemiju i biokemiju, a u razdoblju 1991.–2001. godine i prvi predstojnik Zavoda za molekularnu genetiku (biologiju) Instituta Ruđer Bošković. Dugi niz godina bio je voditelj pokreta Znanost mladima. Godine 2006. izabran je za člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Dobitnik je Republičke nagrade Narodne tehnike (1986.), Nagrade HAZU (1998.) te Državne nagrade za znanost (2006.). Od 2011. godine voditelj je Zavoda za ornitologiju HAZU.

Đurđica Ugarković

dr. sc. Đurđica Ugarković znanstvena je savjetnica Instituta Ruđer Bošković i naslovna redovita profesorica biokemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Glavni joj je znanstveni interes proučavanje uloge nekodirajućeg DNK u nastanku epigenetskih modifikacija, odnosno u genskoj regulaciji. Njezina istraživanja prvi su put pokazala da nekodirajući satelitski DNK regulira aktivnost gena u uvjetima oporavka nakon termičkog stresa te sudjeluje u procesu prilagodbe organizma na promijenjene okolišne uvjete.

Na temelju ostvarenih rezultata izabrana je 2000. godine u Europsku akademiju za molekularnu biologiju (EMBO) kao prva znanstvenica iz Hrvatske.

Voditeljica je Laboratorija za evolucijsku genetiku IRB-a (od 2001. do sada), a obnašala je dužnost predstojnice Zavoda za molekularnu biologiju IRB-a (2001. – 2005.), pomoćnice ravnatelja IRB-a (2010. – 2012.) te predsjednice Hrvatskoga genetičkog društva (2002. – 2007.).

Kontaktirajte nas

Ova stranica koristi kolačiće

neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.

Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.