Na natječaj se prijavilo 66 autora s ukupno 230 fotografija u 5 kategorija. Cilj natječaja je bio prikazati hrvatske znanstvenike i okruženje u kojemu rade te promovirati važnost slika i vizualizacija u današnjoj znanosti.

Stručni žiri, u sastavu dr. sc. Sandra Križić Roban, prof. dr. sc. Vladimir Mrša i g. Marko Knežević, pregledao je sve fotografije i odabrao najbolje fotografije u pojedinim kategorijama te dobitnika glavne nagrade.

Glavnu nagradu dobio je znanstvenik IRB-a dr. sc. Alen Bjelopetrović za fotografiju „Pogled kroz tikvicu“.

Fotografija “Pogled kroz tikvicu” prikazuje neobičnu vizuru radnog okruženja jednog laboratorija. U prednjem planu kadra fokus je na tikvicu, zbog čijeg se oblika i tekućine kojom je ispunjena postiže efekt objektiva “riblje oko”. Njegovo svojstvo je da lovi, iako izobličeno, kadar od skoro 180 stupnjeva pa tako, unatoč načinu kadriranja i zamućenoj pozadini, vidimo veći dio laboratorija.

Fotografija simbolički prenosi pogled na rad u laboratoriju, često usmjeren na konkretnu, sitnu materiju ili procese koji zapravo imaju utjecaj na puno veće sisteme. Pored toga, slika u tikvici je izokrenuta, što navodi na pomisao o analognom (filmskom) negativu i činjenicu, da je fotografija u originalu uvijek obrnuta stvarnost. Zato se ova fotografija predlaže za Glavnu nagradu.

Kristalizacija produkta pročišćenog kromatografijom na koloni. Projekt u okviru kojega je nastala fotografija: IP-2019-04-9951 – Mehanokemijska aktivacija i funkcionalizacija veze C–H potaknuta paladijem i usmjerena ligandom

U kategoriji „Predmet istraživanja“, među 114 pristiglih fotografija, najboljom je proglašena fotografija „Međuzvjezdani ples u području treće petlje u Mliječnoj stazi“ autora sr. sc. Vibora Jelića i Ane Erceg.

U prostoru između zvijezda unutar Mliječne staze, visokoenergetske kozmičke zrake, većinom elektroni, spiralno plešu oko nevidljivih magnetskih silnica i pri tome zrače radiovalove (tzv. sinkrotronsko zračenje). Emitirani valovi imaju preferirani smjer titranja koji se može promijeniti pri prolasku valova kroz ionizirani međuzvjezdani plin prožet magnetskim poljem (tzv. Faradayeva rotacija). Na slici je prikazano uhvaćeno sinkrotronsko zračenje Mliječne staze pomoću radioteleskopa LOFAR u području Treće petlje koja je nastala eksplozijom supernove. Slika obuhvaća oko 1200 kvadratnih stupnjeva neba. Za usporedbu, puni Mjesec na nebu zauzima oko 0.2 kvadratna stupnja. Projekt u okviru kojega je nastala fotografija: IP-2018-01-2889 – Razumijevanje zračenja na niskim radio frekvencijama: Ususret novoj generaciji radio teleskopa

Fotografija Međuzvjezdani ples u području treće petlje u Mliječnoj stazi na zanimljiv način prikazuje komunikaciju čovjeka sa svemirom. Poruke koje nam kozmičke zrake šalju iz područja naše galaksije pretočene su u crno-bijelu fotografiju koja dočarava bogatstvo informacija koje dobivamo iz svemira, a koje znanstvenici nastoje protumačiti. Stoga se ova fotografija predlaže za Nagradu za najbolju znanstvenu fotografiju u kategoriji “Predmet istraživanja”.

U kategoriji „Znanstvenici izbliza“, između 32 pristigle fotografije, kao najbolja odabrana je fotografija Lorene Selak „Life in an anaerobic chamber“.

Segmentiranje korera u svrhu mikrobiološke analize. Projekt u okviru kojega je nastala fotografija: DOK-2018-09-1550 / IP-2020-02-9021 – Mikrobna ekologija jezerskih ekosutava – novi pristup

Neočekivan, pa i zbunjujući prizor pokazuje tipičan postupak čija pojavnost nerijetko izmiče pogledima gledatelja. Zanimljiva piramidalna kompozicija sastoji se od plastične “komore” unutar koje se odvija jedan od postupaka mikrobiološke analize. Kadrom dominira neravna plastična površina koja se gotovo stapa s rukavicama laborantice, povučene u srednji plan.

Neobični odnosi boja te nečisti uvjeti rada pridonose dinamičnom fotografskom prizoru o jednom od postupaka imanentnog znanstvenim istraživanjima, zbog čega se ova fotografija predlaže za Nagradu za najbolju znanstvenu fotografiju u kategoriji “Znanstvenici izbliza”.  

Vrijedi spomenuti da je posebno priznanje dobila i dr. sc. Palma Orlović Leko, suradnica IRB-a, za pet fotografija terenskog istraživanja u Lonjskom polju od kojih su neke nastale u sklopu istraživačkih projekata SPHERE i MARRES na IRB-u.

Park prirode Lonjsko polje najveće je poplavno i močvarno područje u dunavskom porječju. U Lonjsko polje izlijevaju se vode rijeke Save i njezinih pritoka. Odvodnja suvišne vode s melioracijskog agrarnog područja vrši se sustavom kanala i odvodnih cijevi. U konačnici, voda se sakuplja u glavnom melioracijskom kanalu i ispušta u rijeku Lonju (krajnji recipijent), koja se ulijeva u rijeku Savu. Na ovom području, istraživana je kakvoća površinskih i drenažnih voda s ciljem procjene utjecaja poljoprivredne djelatnosti (tj. primjene mineralnih gnojiva i zaštitnih sredstava) na stanje voda.

Sve fotografije možete pogledati u galeriji.