Prijeđite na glavni sadržaj
Znanstvenici IRB-a istražuju molekularni mehanizam Alzheimerove bolesti

Ruđerovci postali partneri na SCOPES projektu vrijednom 1,23 milijuna kuna

29.10.2014.

Znanstvenici IRB-a iz Zavoda za molekularnu medicinu predvođeni dr. sc. Silvom Katušić Hećimović, u suradnji sa švicarskim kolegama s ETH-a u Zürichu te kolegama s Instituta za biološka istraživanja 'Siniša Stanković' Sveučilišta u Beogradu, tijekom sljedeće dvije godine, u sklopu SCOPES projekta, istraživat će povezanost između metabolizma proteina APP - ključnog proteina odgovornog za nastanak Alzheimerove bolesti (AB), homeostaze kolesterola i membranskog transporta.

Ruđerovci postali partneri na SCOPES projektu vrijednom 1,23 milijuna kuna

Rezultati ovog istraživanja doprinijet će boljem razumijevanju molekularnog mehanizma nastanka ove još uvijek neizlječive bolesti, što je ključno saznanje za razvoj djelotvornih lijekova.

Riječ je o projektu u sklopu SCOPES programa suradnje Švicarske konfederacije sa zemljama istočne Europe kojeg financira Švicarska zaklada za znanost (SNSF) u ukupnom iznosu od 1,23 milijuna kuna.

Alzheimerova bolest predstavlja globalni problem zdravlja i društva u cjelini

Alzheimerova bolest (AB) je najčešći oblik demencije. Iako je prošlo više od sto godina od otkrića bolesti kao i samog otkrića glavnih patoloških lezija u mozgu pacijenata s AB, senilnih plakova i neurofibrilarnih snopića, još uvijek ne postoji primjerena terapija koja bi liječila bolest, usporila njenu progresiju ili spriječila njezin nastanak. Trenutno u svijetu od AB boluje 26 milijuna ljudi, a predviđa se da će 2050. godine ta brojka narasti na 108 milijuna oboljelih, ukoliko se u međuvremenu ne pronađe bilo koji oblik adekvatne terapije. Za sada se 'liječenje' AB svodi na ublažavanje simptoma bolesti, a ne na tretiranju njenog uzroka. S obzirom da promijenjen metabolizam prekursora proteina amiloid-β (APP) i promijenjena razina peptida amiloid-β (Aβ) predstavljaju glavni uzrok nastanka Alzheimerove bolesti, razumijevanje njihovog mehanizma nastanka i razgradnje važno je za razvoj novih oblika liječenja ove bolesti.

Rano otkrivanje patoloških procesa Alzheimera ključno je za razvoj djelotvornih lijekova

''U ovom projektu ćemo istraživati molekularne događaje i okidače koji bi mogli biti odgovorni u najranijoj fazi, tj. u nastanku Alzheimera jer su dosadašnja istraživanja ukazala da bi bilo koji oblik nove terapije AB bio najdjelotvorniji u najranijoj fazi bolesti.'' – istaknula je dr. Hećimović.

S ozirom da su ključni proteini uključeni u patogenezi Alzheimera zapravo transmembranski proteini, pretpostavlja se da bi promjena sastava lipida u membranama kao i njihov utjecaj na membranski transport mogla djelovati na funkciju ovih proteina i na njihovu lokalizaciju u stanici. ''Brojna istraživanja su pokazala da promijenjena razina kolesterola značajno utječe na stvaranje i/ili razgradnju peptida Abeta te da promjene u membranskom transportu u endosomalno/lizosomalnom putu i putem retromernog kompleksa predstavljaju najranije poremećaje koji dovode do nastanka AB.'' – objašnjava dr. Hećimović.

Trenutno u svijetu od Alzheimerove bolesti boluje 26 milijuna ljudi, a predviđa se da će 2050. ta brojka narasti na 108 milijuna oboljelih ukoliko se u međuvremenu ne pronađe bilo koji oblik adekvatne terapije.

Međutim, molekularni detalji ovih opažanja još uvijek nisu poznati. Interesantno je da rijetka nasljedna bolest poremećaja transporta kolesterola, Niemann-Pick tipa C (NPC), pokazuje nekoliko sličnosti s Alzheimerovom bolesti te se zbog toga još naziva i dječjim oblikom Alzheimera. ''U ovom istraživanju ćemo koristiti bolest Niemann-Pick tipa C kao model te ćemo ovim inovativnim pristupom na primjeru monogenske nasljedne bolesti (kao posljedice disfunkcije proteina NPC1) pokušati razjasniti molekularne događaje povezane s nastankom kompleksne Alzheimerove bolesti. Korištenjem biokemijskih, molekularnih i stanično bioloških metoda cilj istraživanja je ispitati međudjelovanje metabolizma proteina APP, homeostaze kolesterola i (dis)funkcije endosomalno/lizosomalnog puta i/ili puta retromernog kompleksa – dva glavna stanična puta uključena u patogenezi Alzheimerove bolesti (AB). '' – objašnjava dr. Hećimović.

Usavršavanje mladih znanstvenika

Ovo istraživanje će se provesti u suradnji s grupom prof. Rajendrana (Division of Psychiatry Research, University of Zurich) vodećeg znanstvenika u području sistemske i stanične biologije Alzheimerove bolesti i dr. Mladenović-Đorđević (Institut za biološka istraživanja Sveučilište u Beogradu).

''Ruđerov tim čini pet znanstvenika iz Laboratorija za molekularnu neurofarmakologiju Grupe za istraživanje neurodegenerativnih bolesti Zavoda za molekularnu medicinu, od čega su 4 suradnika mladi znanstvenici (doktorandi i postdoktoranti), a ovaj projekt, između ostalog,  omogućit će ovim mladim znanstvenicima i neophodno stručno usavršavanje.'' – zaključila je voditeljica IRB tima dr. sc. Silva Katušić Hećimović.

Kontaktirajte nas

Ova stranica koristi kolačiće

neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.

Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.