Prijeđite na glavni sadržaj

Sto trideset godina rada Centra za istraživanje mora u Rovinju

10.5.2021.

Centar za istraživanje mora (CIM) u Rovinju 10. svibnja obilježava veliku 130. obljetnicu od svojeg osnutka. Tijekom trinaest desetljeća kontinuiranog istraživanja obalnog dijela mora, CIM je danas stasao u interdisciplinarni centar koji okuplja 54 djelatnika, od kojih 21 znanstvenik, 10 doktoranda i poslijedoktoranda te 13 stručnog osoblja u četiri laboratorija, a koji su zaslužni za portfelj od pet domaćih i osam međunarodnih trenutno aktivnih projekta.

Sto trideset godina rada Centra za istraživanje mora u Rovinju

Zgrada CIM-a u Rovinju

Ovaj portfelj uključuje pet projekata Hrvatske zaklada za znanost (HrZZ) vrijedna 5.855.635,00 HRK, tri projekta financirana u sklopu Program prekogranične suradnje INTERREG, ugovorene vrijednosti 1.326.000,00 EUR, tri projekta financirana u sklopu Europskih strukturnih i investicijskih fondova ugovorene vrijednosti 7.189.531,68 HRK, te dva projekta financirana u sklopu programa Europske unije za istraživanje i inovacije OBZOR 2020, ugovorene vrijednosti 179.360,00 EUR.

Dodatna potvrda višedesetljetne tradicije i kvalitete znanstvenicima CIM-a bilo je i nedavno uvrštavanje rovinjskog Centra u program Europske unije (EU) za razvoj sustavnog praćenja i istraživanje obalnog mora JERICO (Ujedinjena europska znanstvena infrastrukturu za praćenje obalnog mora), čime je CIM postao partner najpoznatijim europskim institutima. Međunarodna sustavna istraživanja i praćenja morskog ekosustava sjevernog Jadrana obavljaju se preko 30 godina u CIM-u te je danas njegov pristup postao model za regionalnu organizaciju europskog sustavnog praćenje obalnih mora.

CIM ima izuzetno dugu tradiciju znanstvenih istraživanja obalnog dijela mora. U tom smislu veliku ulogu odigrao je i hrvatski znanstveni program praćenja sjevernog Jadrana, koji je počeo prije pedesetak godina, a koji se razvijao u projekt 'Jadran' i tako svrstao Hrvatsku među prvima u Europi koji su razvili sustavno praćenje morskog ekosustava.

Tada je počelo sustavno mjerenje brojnih parametara u cijelom vodenom stupcu i na morskom dnu, što je znanstvenicima omogućilo praćenje dugoročnih promjena u moru, funkcije i stabilnost morskog ekosustavu. Svih tih godina znanstvenici Centra, IRB-a, Hrvatske i međunarodne znanstvene zajednice su istraživali na moru brodom "Vila Velebita" i brodicama 'Burin' i 'Triton'.

Danas se uzorci mora u raznim slojevima uzimaju na oko 150 pozicija od Piranskog zaljeva pa sve do otoka Paga. Znanstvenici najviše prate zapadnu obalu Istre i pravac od Rovinja do delte rijeke Po, koja s velikim količinama vode sudjeluje velikim udjelom unošenja anorganskih hranjivih soli, dušika i fosfata u Jadransko more. Sakupljeni podaci kemijskih, fizikalnih i bioloških parametra su pohranjeni i organizirani u jedinstvenu te multidisciplinarnu bazu podataka koja trenutno obuhvaća više od 40 godina praćenje sjevernog Jadrana, a neki parametri sežu i 100 godina unatrag.

Tradicija duga preko stoljeća

Institut u Rovinju osnovan je 1891. godine kao Zoološka postaja berlinskog akvarija (Zoologische Station des Berliner Acquariums, Rovigno d’Istria). Lokacija u Rovinju odabrana je zbog izuzetne čistoće mora, velike raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta i bentoskih zajednica na relativno malom području plitkog mora, kao i vrlo dobre željezničke povezanosti Rovinja s Trstom, Berlinom i mnogim glavnim gradovima Europe, a već kod osnivanje cilj je bio da Institut mora imati stalno zaposlene znanstvene osoblje za istraživanje sjevernog Jadrana.

Vrlo brzo nakon osnutka zoološka stanica dobiva i znanstvenu važnost. Mnogi ugledni znanstvenici iz čitave Europe boravili su i istraživali u Rovinju koristeći bogatu opremu i brodove 'Hermes' (motorni brod; nabavljen 1891.) i 'Rudolf Virchow' (parobrod; nabavljen 1893.). Okolina zoološke stanice oplemenjena je i malim botaničkim vrtom sa sredozemnom kopnenom florom.

Godine 1918. rovinjski je CIM postao je Stazione Zoologica di Rovigno d«Istria, a zatim Instituto Italo-Germanico di Biologia Marina di Rovigno d«Istria. Iz tog razdoblja datiraju i prvi kontinuirani podaci o istraživanju mora i to oni koji su i danas jako vrijedni poput temperature mora, saliniteta i kisika, koji su ključni za utvrđivanje čovjekovog utjecaja na more.

Poput  Prvog, tako je i Drugi je svjetski rat ostavio traga na rad CIM-a te je Institut prestao s radom 1945. godine, ali se ponovo pokrenuo tri godine kasnije.

Tada dobiva ime Institut za biologiju mora, a administrativno je podređen Institutu za oceanografiju i ribarstvo sa sjedištem u Splitu. Za potrebe istraživanja nabavljen je i motorni brod Bios. Godine 1957. Institut preuzima Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti te mijenja mu ime u Institut za biologiju mora JAZU, a početkom 1960-ih godina, rovinjski institut se udružuje s Radiološkim laboratorijem Instituta Ruđer Bošković pod nazivom Centar za istraživanje mora (CIM), s laboratorijima u Rovinju i Zagrebu.

Nakon potonuća broda 'Bios' (1969.), nabavljen je isluženi minolovac 'Vila Velebita', preuređen u svrhu znanstvenog istraživanja mora. U tom razdoblju preuređen je i moderniziran akvarij, povećani su kapaciteti knjižnice i studentskih praktikuma, a nabavljena je i motorna brodica 'Burin'.

Misija očuvanja Jadrana i njegove bioraznolikosti

Danas je u rovinjskom CIM-u zaposleno 54 djelatnika od kojih većina ima status znanstvenika. Osim 'Vile Velebita', njihov istraživački posao uvelike olakšava devet metarski 'Burin' te brza brodica 'Triton'. U prizemlju zgrade smješten je poznati Aquarium, a djelatnici CIM-a svoja istraživanja provode u četiri laboratorija: Laboratoriju za evolucijsku ekologiju, Laboratoriju za morsku ekotoksikologiju i bioremediaciju, Laboratoriju za morsku mikrobnu ekologiju i Laboratoriji za morsku nanotehnologiju i biotehnologiju.

Znanstvenici CIM-a rade na brojnim znanstveno-istraživačkim, nacionalnim i međunarodnim projektima. U fokusu je istraživanje sjevernog Jadrana, razvoj novih metoda u ekološkim istraživanjima i praćenje stanje mora, biologija i mikrobiologija mora, mikrobiologija staništa morskih cvjetnica, ekologija staništa obalnih makroalgi, biotehnološka vrijednost morskih organizma, bioraznolikost obalnog pojasa, morskog dna i otvorenog mora, otpornost i reakcije Jadrana na klimatske promjene i antropogene pritiske, invazivne vrste, ekologija i biologija morskog planktona, genetska raznolikost u Jadranu, dinamika i sudbina morskog otpada, biološki i ekološki učinak mikroplastike, nanomaterijala i toksina te biologija beskralježnjaka.

Uz ove brojne projekte znanstvenici surađuju i s Nacionalnim parkom Brijuni. Istraživanja su potvrdila da je više desetljetna zaštita ovog područja doprinijela očuvanju morskih organizama i ekosistema koji imaju značajan utjecaj na cijeli sjeverni Jadran, što je posebno važno za bioraznolikost zapadne obale Istre.

Centar za istraživanje mora u Hrvatskoj danas blisko surađuje sa Zavodom za istraživanja mora i okoliša IRB-a, Institutom za oceanografiju i ribarstvo iz Splita,  Institutom za more i priobalje u Dubrovniku kao i Sveučilištima te drugim ustanovama diljem Hrvatske u brojnim projektima. Osim znanstvene djelatnosti, CIM surađuje u obrazovanju i to na poslijediplomskom interdisciplinarnom studiju Znanost o moru u suradnji s Prirodoslovnom-matematičkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i preddiplomski studij Znanost o moru u suradnji sa Sveučilištem Jurja Dobrile u Puli.

Upravo zahvaljujući istraživanjima koja se u CIM-u kontinuirano provode preko jednog stoljeća, danas posjedujemo najopsežniju znanstvenu dokumentaciju o stanju mora na europskoj razini.

Ovu okruglu obljetnicu djelatnici CIM-a će obilježiti brojnim aktivnostima i događanjima posebice tijekom rujna i listopada ove godine.

Kontaktirajte nas

Ova stranica koristi kolačiće

neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.

Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.