"Ubrzanim starenjem" do novih kemikalija i čišćeg okoliša

22.11.2016.

Znanstvenici Laboratorija za zelenu sintezu IRB-a objavili su u prestižnom znanstvenom časopisu Chemical Communications (IF: 6.567) jedinstven slučaj aktivacije inertne ugljik–vodik veze korištenjem ubrzanog starenja krutina u parama "zelenih tekućina" poput vode i octene kiseline.

izvor: Chemical Communications

Izvor: Chemical Communications

Zbog sve većeg zagađenja okoliša te neprimjerenog trošenja prirodnih resursa jedan od glavnih ciljeva održivog razvoja je razvijanje čišćih i energijski manje zahtjevnih metodologija za sintezu raznih vrsta postojećih i novih kemikalija.

Organska otapala čine gotovo 70% svih industrijskih emisija širom svijeta, a većina organskih otapala koja se primjenjuju u tradicionalnoj otopinskoj sintezi su toksična, zapaljiva i korozivna te je njihovo recikliranje vrlo zahtjevan proces. Stoga se tijekom posljednjeg desetljeća konstantno traže "zelenije" alternative tradicionalnoj otopinskoj sintezi, koje su zasad pronađene u mehanokemijskim reakcijama.

Međutim, nedavno je otkriveno da je reakcije u čvrstom stanju moguće provesti novom sintetskom metodom u kojoj se smjesa reaktanata izlaže atmosferi para iznad tekućine. Ovaj proces, poznat kao "ubrzano starenje", izuzetno je jednostavan, zahtjeva mali unos energije te gotovo i ne proizvodi štetne i otrovne nusprodukte. Ukoliko se reakcije provode u parama „zelenih tekućina“, primjerice vode, reakcijski produkti zbog njihove čistoće pogodni su za biološku primjenu. Zbog navedenih karakteristika metoda ubrzanog starenja mogla bi naći primjenu u kemijskoj i farmaceutskoj industriji.

Aktivacija ugljik–vodik veze prijelaznim metalima izuzetno je važna u organskoj sintetskoj kemiji te je jedna od najjednostavnijih i najčešćih metoda za stvaranje metal–ugljik veza. U objavljenom radu znanstvenici IRB-a opisali su dobivanje novih spojeva s aktiviranom C–H vezom ubrzanim starenjem pri sobnoj temperaturi. Ovim procesom su potpuno uklonili organska otapala iz procesa, a samim time i količinu otpada, te značajno smanjili uloženu energiju. Štoviše, reakcije su provedene u atmosferi vodene pare ili para octene kiseline, pa su se produkti direktno testirali kao senzori za biomolekule.

Znanstveni rad autora Andree Monas, dr. Krunoslava Užarevića, dr. Ivana Halasza, dr. Marine Juribašić Kulcsár i dr. Mande Ćurić „Vapour-Induced Solid-State C–H Bond Activation for the Clean Synthesis of an Organopalladium Biothiol Sensor'' objavljen je u prestižnom znanstvenom časopisu Chemical Communications. Rad je dodatno istaknut i na stražnjoj naslovnici časopisa za koju je posebnu kreativnu, umjetničku notu, kroz sinergiju znanosti i umjetnosti dao akademski slikar Danko Friščić, izv. prof. na  Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Njegov prikaz dinamike i drame starenja na jedinstven način opisuje tijek nastajanja organopaladijevih senzora metodom ubrzanog starenja.

Istraživanja su provedena u okviru istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost "Zelena sinteza organopaladijevih fotoosjetljivih spojeva" voditeljice dr. sc. Mande Ćurić, te uspostavno-istraživačkog projekta "Mehanokemijska reaktivnost pod kontroliranim uvjetima temperature i atmosfere za čistu sintezu funkcionalnih materijala" voditelja dr. sc. Krunoslava Užarevića.

Autori se zahvaljuju kolegama koji su omogućili da se ovaj rad uspješno izvede i prezentira u uglednom znanstvenom časopisu: mr. sc. Željku Mariniću i Nikolini Višić na snimanju NMR spektara, izv. prof. Mirti Rubčić s Prirodoslovno-Matematičkog fakulteta za difrakcijska mjerenja, dr. sc. Dejani Carić za EPR mjerenja, te Ivanu Kulcsáru za fotografije.

Kontaktirajte nas

Više informacija

Manda Ćurić

dr.sc., viši znanstveni suradnik
Tel:
+385 1 468 0097
Interni broj:
1295
1432

Ova stranica koristi kolačiće

neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.

Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.