Prijeđite na glavni sadržaj

Sažetak predavanja

Stijenka embrionalnog i fetalnog telencefalona je posve drugačije građena u odnosu na stijenku telencefalona u odraslom mozgu, a sastoji se od niza koncentričnih arhitektonskih odjeljaka u kojima se odvijaju specifični histogenetski procesi. Ti odjeljci su tzv. fetalne zone stijenke telencefalona, a maksimalno su razvijene u srednjem fetalnom razdoblju.

Gledano od površine fetalnih komora prema pijalnoj površini mozga, to su: ventrikularna zona (VZ), subventrikularna zona (SVZ), intermedijalna zona (IZ), subplate zona (SP), kortikalna ploča (CP) i marginalna zona (MZ). VZ i SVZ su zone proliferacije, tj. simetričnih mitotičkih dioba (kojima nastaju neuralne stanice-preteče) i asimetričnih mitotičkih dioba (kojima nastaje jedna stanica-preteča koja se dalje dijeli i jedan mladi postmitotički neuron koji se nikad više ne dijeli).

Svi neuroni rođeni u VZ i SVZ potom radijalno migriraju duž posebnih glijalnih vodiča (radijalne glijalne stanice) prema površini, gdje oblikuju kortikalnu ploču iz koje nastaju budući kortikalni slojevi II. – VI. Međutim, na samom početku neurogeneze nastaju dvije posebne fetalne klase neurona: Cajal-Retziusove stanice u marginalnoj zoni te neuroni subplate zone. Ti prolazni fetalni neuroni sudjeluju u prvim neuronskim krugovima fetalne moždane kore i imaju vitalnu ulogu u normalnom oblikovanju zrele moždane kore. Migracija se odvija kroz intermedijalnu zonu (IZ), a to je ujedno i zona kroz koju rastu svi aferentni i eferentni aksoni moždane kore.

Stoga je IZ fetalna bijela tvar, dok SP, CP i MZ predstavljaju razvojnu osnovu moždane kore. Najvažniji odjeljak razvojne osnove moždane kore je SP. Fetalna SP služi kao „čekaonica“ za sve rastuće aferentne aksone moždane kore, koji u SP uspostave privremene sinapse i privremene neuronske krugove, zbog toga što u vrijeme kad ti aksoni pristignu u odgovarajuće kortikalno područje njihovi budući trajni sinaptički partneri (npr. neuroni sloja IV) ili još nisu rođeni u VZ i SVZ ili tek migriraju kroz IZ i SP prema svom konačnom odredištu u kortikalnoj ploči.

Fetalna SP sadrži sve glavne tipove neurona kao i buduća moždana kora: interneurone (koji sintetiziraju GABA i neuropeptide) i projekcijske neurone (koji sintetiziraju glutamat ili aspartat), te duge ulazno-izlazne (input-output) aksonske projekcije kao i lokalne neuronske krugove interneurona. Stoga je njezino postojanje podloga za niz prolaznih elektrofizioloških (EEG) i bihevioralnih pojava i stanja karakterističnih za mozak ranog i kasnog prematurusa.

Obzirom da je hipoksično-ishemično oštećenje mozga glavna patologija perinatalne dobi i prijevremeno rođene djece, bitno je uočiti da u tom razdoblju SP čini skoro cijelu vanjsku polovicu stijenke telencefalona, dok IZ predstavlja periventrikularnu fetalnu bijelu tvar. Stoga lezija često pogađa ne samo rastuće aksone (bijelu tvar, tj. IZ) nego i samu razvojnu osnovu moždane kore, tj. subplate zonu. Nadalje, u srednjem fetalnom razdoblju u fetalnoj periventrikularnoj bijeloj tvari postoje strateška, vulnerabilna područja u kojima se križaju različiti kontingenti rastućih aksona. Stoga i mala lezija u takvom području (primjerice lateralno od prednjeg roga moždane komore) može izazvati složeni/kombinirani deficit – motoričke, osjetne i kognitivne ispade karakteristične za kasniju cerebralnu paralizu.

Ova stranica koristi kolačiće

neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.

Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.