Započeo projekt BalastIN, održani prvi partnerski sastanak i info dani u Pločama i Dubrovniku
Na prvom radnom sastanku projekta „Razvoj sustava upravljanja balastnim vodama za suzbijanje širenja invazivnih vrsta“ (projekt BalastIN), koji je održan na Sveučilištu u Dubrovniku 11. svibnja 2026. godine, sudjelovala je dr. sc. Romina Kraus iz Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković u Rovinju, koja sudjeluje u provedbi ovog projekta kao jedina znanstvenica iz IRB-a.
U svojstvu nositelja projekta, Sveučilište u Dubrovniku potpisalo je s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije te Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Razvoj sustava upravljanja balastnim vodama za suzbijanje širenja invazivnih vrsta“ (projekt BalastIN), financiran iz Programa „Konkurentnost i kohezija“ u financijskom razdoblju 2021.-2027. ukupne vrijednosti 588.222,54 eura uz stopu sufinanciranja ukupno prihvatljivih troškova u iznosu od 85 %, od čega Institutu Ruđer Bošković pripada 75.126,87 eura.
Organizator sastanka bila je ispred Odjela za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku prof. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić, voditeljica projekta. Na sastanku su sudjelovali predstavnici svih partnerskih institucija: Odjela za primijenjenu ekologiju i Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Dubrovniku, Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Istarske županije, Primorsko – goranske županije i Dubrovačko-neretvanske županije te Instituta Ruđer Bošković. Sastanak je bio otvoren samo za projektne partnere koji su razradili predviđene projektne aktivnosti i radni plan, te dogovorili zaduženja partnera za nadolazeće razdoblje. U sklopu početnih aktivnosti projekta održana su i dva Info dana, 12. svibnja 2026. u Pločama i 13. svibnja 2026. u Dubrovniku za dionike iz pomorstva i zaštite okoliša i zainteresirane pojedince.
Cilj projekta BalastIN je doprinos očuvanju bioraznolikosti i zaštiti ekosustava Jadranskog mora razvojem sustava upravljanja balastnim vodama radi suzbijanja širenja invazivnih vrsta i njihovog štetnog utjecaja na ljudsko zdravlje, turizam, ribarstvo, marikulturu i morski okoliš u skladu sa Strategijom Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene prema kojoj je potrebno smanjivanje rizika, poboljšanje otpornosti i osiguravanje usluga i značajki ekosustava poput opskrbe hranom i bioraznolikosti, te je u skladu sa Zakonom o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja u cilju izbjegavanja, sprječavanja ili smanjenja štetnih posljedica na ljudsko zdravlje, kvalitetu življenja i okoliš u cjelini. Ovo je od osobitog značaja u svjetlu doprinosa klimatskih promjena sve uspješnijoj prilagodbi unesenih vrsta u novi okoliš, pa bi razvoj navedenog sustava omogućio smanjenje ranjivosti obalnog područja na klimatske promjene. Nizom aktivnosti provodila bi se edukacija dionika iz područja pomorstva, zaštite okoliša i zdravstva, a posebno šire javnosti o problematici klimatskih promjena, bioraznolikosti i invazivnim vrstama unesenim u Jadran balastnim vodama i promovirali rezultati projekta.
Projekt BalastIN je nastavak strateškog međunarodnog projekta "Sustav upravljanja balastnim vodama za zaštitu Jadrana (BALLAST WATER MANAGEMENT SYSTEM FOR ADRIATIC SEA PROTECTION)" akronima BALMAS (2013. - 2016.) koji je uključivao 17 partnerskih i 7 suradničkih institucija iz 6 zemalja s Jadrana u okviru IPA ADRIATIC programa i nacionalnog projekta Razvoj sustava kontrole i obrane luka od unosa stranih vrsta, akronima ProtectAS (Protect Adriatic Sea) finaciranog u sklopu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ (OPKK). Projekt BalastIN započeo je 1. travnja 2026. godine i traje do 31. ožujka 2029. godine.
Projekt BalastIN usmjeren je na zaštitu Jadranskog mora od širenja invazivnih i potencijalno opasnih organizama koji se prenose brodskim balastnim vodama. Poseban naglasak stavljen je na interdisciplinarni pristup koji povezuje ekologiju, oceanografiju, mikrobiologiju i pomorstvo te na edukaciju stručne i šire javnosti.