Prijeđite na glavni sadržaj

Terenski rad

5. travnja 2022. dr. sc. Ivna Vrana Špoljarić bila je na uzorkovanju voda sjevernog Jadrana s brodom „Vila Velebita“ u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost „Molekularne životne strategije fitoplanktona u Jadranu, Adri LIFE“ voditeljice Daniele Marić Pfannkuchen.

Tijekom uzorkovanja dužinom cijelog transekta bio je prisutan veliki broj obične salpe (Salpa fusiformis), koje su prepoznatljive po prozirnom, želatinoznom tijelu. Ova vrsta je bezopasna za ljude, no može imati značajan negativan utjecaj na fitoplankton i mikrozooplankton.

13. rujna 2021. dr. sc. Ivna Vrana Špoljarić bila je na uzorkovanju voda sjevernog Jadrana s brodom „Vila Velebita“ u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost „Molekularne životne strategije fitoplanktona u Jadranu, Adri LIFE“ voditeljice Daniele Marić Pfannkuchen.

16. srpnja 2021. dr. sc. Ivna Vrana Špoljarić bila je na uzorkovanju voda sjevernog Jadrana s brodom „Vila Velebita“ u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost „Molekularne životne strategije fitoplanktona u Jadranu, Adri LIFE“ voditeljice Daniele Marić Pfannkuchen.

15. lipnja 2021. dr. sc. Ivna Vrana Špoljarić bila je na uzorkovanju voda sjevernog Jadrana s brodom „Vila Velebita“ u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost „Molekularne životne strategije fitoplanktona u Jadranu, Adri LIFE“ voditeljice Daniele Marić Pfannkuchen.

20. travnja 2021. dr. sc. Ivna Vrana Špoljarić i dr. sc. Blaženka Gašparović bile su brodom „Vila Velebita“ na uzorkovanju voda sjevernog Jadrana u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost „Molekularne životne strategije fitoplanktona u Jadranu, Adri LIFE“ voditeljice Daniele Marić Pfannkuchen.

Tijekom uzorkovanja naišli smo veoma rasprostranjenu takozvanu „crvenu plimu“ uzrokovanu dinoflagelatom Noctiluca scintillans, koji je jedan od najvažnijih i najzastupljenijih organizama crvene plime. Noctiluca scintillans se vidi kao mali mjehurići u staklenoj čaši.

U kolovozu ove godine (2020.) provedena je interdisciplinarna kampanja na području srednjeg Jadrana. U kampanji su nam se pridružili njemački suradnici sa Sveučilišta Oldenburg koji su dopremili specijalizirani katamaran na daljinsko upravljanje za uzorkovanje površinskog mikrosloja mora, opremljen brojnim senzorima koji podatke skupljaju u realnom vremenu, a koji je dizajnirao i kojim je upravljao dr. sc. Oliver Wurl.
Provedeni su eksperimenti ispitivanja dnevnih promjena svojstava površinskog mikrosloja mora kao i utjecaja atmosferskog onečišćenja iz različitih izvora na organizme koji žive na morskoj površini, kroz prvi inkubacijski eksperiment ovakve vrste na Jadranskom moru.

Za njegovu je provedbu na postaji Martinska bila postavljena posebno dizajnirana oprema za mezokozmos eksperiment, a koja se sastojala od kaveza te inkubacijskih vreća s uzorcima površinskog mikrosloja te podpovršinske vode koji su bili inkubirani atmosferskim materijalom u ambijentalnim uvjetima na različitim dubinama.

Cilj mezokozmos eksperimenta je bio ispitati na koji način emisije atmosferskih čestica iz različitih izvora kao što su promet i industrija, ali i onih koje nastaju uslijed šumskih požara mogu utjecati na biologiju i kemiju morske površine, uključujući i površinski mikrosloj mora na granici faza more-atmosfera.

Provedeni eksperimenti dio su aktivnosti HRZZ projekta „Biokemijski odgovori površinskog sloja oligotrofnog područja Jadranskog mora na atmosfersko taloženje (HRZZ-IP-2018-01-3105)“ voditeljice dr. Frka Milosavljević te DAAD bilateralnog projekta s Njemačkom „Dnevna dinamika na međufaznom području more-atmosfera“, voditeljice dr. sc. Sanje Frka Milosavljević, a koji s njemačke strane vodi dr. sc. Mariana Ribas Ribas.
Kroz brojne analize, u eksperimentima sudjeluju i znanstvenici s Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, Državnog hidrometeorološkog zavoda kao i znanstvenici mađarskog Panonskog Sveučilišta.

Andrea Milinković, Saranda Bakija Alempijević, Sanja Frka Milosavljević, Tomislav Bulat, Zdeslav Zovko, Abra Penezić i Lucija Plazibat u periodu od veljače pa do srpnja 2019. godine, na istraživačkoj postaji Martinska, dvotjedno su provodili terenske radove s ciljem prikupljanja atmosferskih i morskih uzoraka u sklopu HRZZ projekta: „Biokemijski odgovori površinskog sloja oligotrofnog područja Jadranskog mora na atmosfersko taloženje (BiREADI)“, (2018-2022), voditeljice dr.sc. S. Frka Milosavljević.

Redoviti jednodnevni mjesečni terenski rad istraživačkim brodom „Vila Velebita“ na potezu Rovinj-ušće rijeke Po, a što uključuje sakupljanje uzoraka na postajama SJ 107 i SJ 108 za analize lipida, otopljenog organskog ugljika (DOC) i partikularog organskog ugljika (POC).

Dr. Blaženka Gašparović i Dr. Sanja Frka Milosavljević u razdoblju od 27.03. do 13.04.2017. g., sudjelovale su u Wilhelmshavenu, Njemačka (Institute for Chemistry and Biology of the Marine Environment, University of Oldenburg) pri ispitivanju ekstremno osjetljivog površinskog mikrosloja mora u noćnom periodu, u sklopu projekta „MILAN“ (Sea-surface microlayer functioning during the night).

T. Sesar i M. Čanković na unajmljenom čamcu tijekom uzorkovanja u Wenchange estuariju, otok Hainan, Kina (svibanj, 2015), u sklopu bilateralnog projekta Republike Hrvatske i Kine, B. Gašparović i Z. Zhu: "Usporedba biogeokemije organske tvari u oligotrofnom i eutrofnom estuariju: ilustrirano lipidima i enantiomerima aminokiselina".

B. Gašparović na istraživačkoj ekspediciji 2013 EuroBASIN Cruise 87: The Twilight Cruise to the Porcupine Abyssal Plain Sustained Observatory, Atlantik, na istraživačkom brodu James Cook.

J. Godrijan na istraživačkom krstarenju brodom Kilo Moana u sklopu C-MORE ljetne škole „Microbial Oceanography: Genomes to Biomes” u organizaciji Uni. Hawaii u lipnju 2015.

Prikupljanje i obrada uzoraka na istraživačkom brodu Oceania, na Baltičkom moru, u listopadu 2015. Sudjelovanje na ekspediciji omogućeno je suradnjom s dr. Violettom Drozdowskom s Oceanološkog instituta Poljske akademije za znanost, u Sopotu.

Ova stranica koristi kolačiće. Neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva. Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

Prilagodi postavke
  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.