Uzgoj bijele ribe predstavlja važnu gospodarsku granu u republici Hrvatskoj sa značajnim potencijalom za rast. Budući da se uzgoj pretežno odvija u priobalnim kavezima ovisnim o uvjetima okoliša, rast i zdravlje riba, a samim time i proizvodnja, podložni su klimatskim promjenama. Klimatske promjene i njihovi utjecaji postaju sve vidljiviji, te ugrožavaju opstojnost i razvoj akvakulture.

GLAVNI CILJEVI PROJEKTA

Projekt AqADAPT doprinjet će stvaranju prilika za poboljšanje proizvodnje i smanjiti ugroze zbog utjecaja klimatskih promjena. Za razliku od post-hoc reakcije koja zahtijeva neposredna i znatna ulaganja, preventivnim i postupnim prilagođavanjem infrastrukture i procesa uzgoja, troškovi prilagodbe mogu se pokriti redovitim ciklusima održavanja i investicija. Da bi se to postiglo, potrebno je duboko razumijevanje najboljih mjera prilagodbe. AqADAPT će donijeti zanačajan doprinos tom razumijevanju provođenjem temeljnih istraživanja prirodnih procesa i primjenom rezultata na biotehnologiju uzgoja riba, te uspostavom baze znanja za razumijevanje i prilagodbu klimatskim promjenama (Slika 1).

Slika 1. Međuovisnost specifičnih ciljeva SO1 – SO6 unutar AqADAPT projekta i komunikacija s izvorima podataka (vrh slike)

Istraživanje će započeti identifikacijom najznačajnijih fizikalnih i bioloških procesa u akvakulturi povezanih s klimatskim promjenama. Klimatske se promjene možda mogu smatrati  postepenim procesom, no njihove su posljedice najčešće uzrokovane promjenom učestalosti ili jačine ekstreminh događaja (npr. manje ekstremna zahlađenja  omogućavaju preživaljavanje invazivnih vrsta, a ekstremne vremenske prilike mijenjaju stanište i ugrožavaju autohtone vrste). Kako bi prikladno karakterizirali okoliš, potrebno je stoga razumijeti i dugoročne trendove, i uobičajena sezonska kretanja uvjeta u okolišu. Iako je vodeni stupac očito primarni okoliš riba, sediment može isto imati značajan utjecaj kao izvor mikrobioloških (i drugih) zagađenja. Nadalje, budući da su vodeni stupac i sediment međusobno povezani, sediment se može koristiti kao dugoročni zapis okolišnih uvjeta u vodenom stupcu.

AqADAPT će zato istraživati i dugoročna i sezonska kretanja uvjeta okoliša u sedimentu i vodenom stupcu. To će se postići:

• korišćenjem postojećih podataka,
• analizom povijesnih kretanja karakteristika okoliša kroz promatranje dubokih jezgri sedimenta,
• snimanjem abiotičkih karakteristika vodenog stupca i sedimenta snimačima podataka kroz cijelu godinu,
• sezonskim uzorkovanjem i temeljitom analizom uzoraka vodenog stupca i sedimenta te
• sezonskom analizom zdravlja ribe i procjenom mikrobioloških bazena zaraze.

Rezultati će se koristiti kako bi se predvidjele dugoročne i sezonske promjene u okolišu za barem tri IPCC scenarija promjene klime. Predviđanja okolišnih uvjeta koristit će se za pogon fiziološkog modela rasta riba koji će se razviti tokom projekta. Model će biti temeljen na teoriji Dinamičkih energijskih budžeta (DEB) koja omogćava izračun rasta i razmnožavanja organizama kao funkcije uvjeta u okolišu. Dodatno, analizirat će se zdravstveno stanje riba i očekivane promjene u izvorima mikrobioloških pokazatelja kao funkcije uvjeta u okolišu. Na posljetku, predviđene posljedice klimatskih promjena će se dubinski analizirati, te će se dati preporuke prilagodbe za svaki od promatranih scenarija. Svi rezultati će se integrirati u on-line bazu znanja dostupnu znanstvenicima, uzgajivačima riba i drugim dionicima.

INTERDISCIPLINARNA TEMELJNA I PRIMJENJENA ISTRAŽIVANJA

Projekt, dakle, planira (i) temeljna istraživanja koja rezultiraju novim znanjem, podacima i modelima od interesa za znanstvenike, i (ii) primijenjena istraživanja usmjerena na pripremu akvakulture u Hrvatskoj za promjenu klime. Interdisciplinarno okruženje projekta, u sprezi s međuregionalnom i međunarodnom suradnjom, stvorit će izuzetnu priliku za razvoj mladih istraživača (predviđa se sudjelovanje jednog studenta i jedan post-doktorskog studenta) i za povećanje istraživačkih kapaciteta i kompetencija projektne grupe. Pokušat će se uspostaviti i suradnja s relevantnim EU projektima u tijeku (npr. ClimeFish) s ciljem postizanja sinergija i priključivanja konzorcija u budućim prijavama na EU projekte.

SURADNIČKE USTANOVE

• Institut Ruđer Bošković, Zagreb
• Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Odjel za biologiju, Osijek
• Sveučilište Jurja Dobrile, Pula
• Sveučilište u Zadru, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, Zadar
• Tokyo Institute of Technology, Japan