Prijeđite na glavni sadržaj

'Ruđerovci' u 'plavom oblaku' – prototip idejnog rješenja u utrci dekodiranja oceana odnio drugo mjesto

22.2.2022.
'Ruđerovci' u 'plavom oblaku' – prototip idejnog rješenja u utrci dekodiranja oceana odnio drugo mjesto

Na međunarodnom natjecanju 'Blue-Cloud Hackathon - Decode the ocean!' tim znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković (IRB) i Odjela za biologiju Sveučilišta u Osijeku osvojio je drugo mjesto i novčanu nagradu u iznosu od 20 tisuća eura za prototip idejnog rješenja 'PerfeCt - Performance of Aquaculture under Climate Change'. Predloženi prototip integrira modele rasta riba i razvoja patogenih organizama, te predviđa trajanje uzgoja, faktor iskorištavanja hrane i broj dana izloženosti patogenima u kontekstu klimatskih promjena.

Kako bi istraživačima pružila sigurno okruženje za pohranu, analizu i ponovnu upotrebu podataka za istraživačke, inovacijske i obrazovne svrhe, a bez obzira na disciplinu u kojoj djeluju, Europska komisija pokrenula je 2016. godine Europski oblak otvorene znanosti (European Open Science Cloud – EOSC). Pokretanjem EOSC-a Europskoj uniji je cilj preuzeti vodeću ulogu u upravljanju istraživačkim podacima i osigurati da europski znanstvenici mogu iskoristiti sve prednosti znanosti utemeljene na podacima.

Unutar EOSC-a nastao je 'Blue-Cloud' odnosno oblak sa sadržajima vezanim uz održivost mora i oceana.  

Kako bi se poboljšala razina i kakvoća tog servisa, upravljačko tijelo plavog oblaka organiziralo je tzv. hackathon odnosno trodnevnu 'utrku' tijekom koje se međunarodne ekipe znanstvenika i programera natječu u donošenju novih ideja i rješenja koja bi trebala značajno podignuti kvalitetu servisa koje ovaj oblak nudi.

U hackathonu su sudjelovala čak 32 tima znanstvenika i istraživača iz 73 zemlje svijeta, od kojih je 23 uspješno ispunilo sve zadane kriterije za nastavak natjecanja. Među njima našla se i Hrvatska ekipa od deset znanstvenika biologa, oceanologa, mikrobiologa i fizičara s Instituta Ruđer Bošković i Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku: Ines Haberle, Tamara Đerđ, Marija Purgar, Domagoj K. Hackenberger, Nina Marn, Bruno Ćaleta, Jadranka Pečar Ilić, Damir Kapetanović, Tin Klanjšček i Branimir K. Hackenberger.

Ovi znanstvenici i istraživači, inače okupljeni kroz projekt Hrvatske zaklada za znanost 'AqADAPT - Prilagodba uzgoja bijele ribe klimatskim promjenama' kojeg vodi dr. sc. Tin Klanjšček, bave se matematičkim i statističkim modeliranjem te izradama predikcijskih simulacija u biologiji, ekologiji i oceanologiji, s naglaskom na informiranje uspostave legislative i odgovarajuće prakse za održivo upravljanje ekosustavima i populacijama. Uspješno sudjelovanje i nagrada na Blue-Cloud Hackathonu je priznanje njihovog dosadašnjeg rada koje omogućuje širu vidljivost dosadašnjih rezultata projekta i doprinosi uspostavljanju novih suradnji.

''Natječaj za Blue-Cloud Hackathon pronašla je naša najmlađa kolegica Marija Purgar, a nakon početnog 'brainstorminga' predložila sam GIS platformu za predviđanje rasta uzgojnih riba u različitim okolišnim uvjetima, prilagođenoj za širu upotrebu. Tim je prihvatio tu ideju koju smo nakon toga dodatno razradili, prijavili se na utrku i izgleda bili jako uspješni u tome,'' navodi Ines Haberle, voditeljica hackathon tima i doktorandica na AqADAPT projektu u Laboratoriju za informatiku i modeliranje okoliša IRB-a.

Nagrađeni prototip platforme PerfeCt za svaku odabranu geografsku točku automatski računa predikciju tri parametra bitna za predviđanje potreba na postojećim akvakulturama u idućem višegodišnjem razdoblju, kao i za odabir lokacije i odgovarajućih uzgojnih vrsta potencijalnih akvakultura, a u skladu s mogućim scenarijima promjena klime. Za modeliranje se koriste postojeći otvoreni podaci dostupni u "plavom oblaku", iskorištavajući i promovirajući njegov potencijal, a istovremeno su na oblak dodani i neki novi podaci, kao npr. dostupne informacije o lokalnim akvakulturama Ministarstva poljoprivrede RH.

Svojom idejom tim je ušao u završni krug kao jedan od 10 finalista, te naposljetku osvojio drugo mjesto, novčanu nagradu u iznosu od 20,000€ za daljnji razvoj ideje, te poziv za sudjelovanje na završnoj konferenciji Blue-Cloud projekta.

''Predloženo rješenje omogućuje određivanje trajanja uzgoja organizma do konzumne veličine, predviđanje tzv. konverzijskog čimbenika hrane te broj dana u godini s rizikom od bolesti vibrioze za svaku točku na svim morima i oceanima svijeta tijekom bilo kojeg razdoblja. Prototip kojeg smo razvili je modularan, što nam omogućava da mu relativno jednostavno dodamo nove ulazne i izlazne veličine te poboljšamo algoritme na kojima se temelji, a sve je predstavljeno kroz jednostavno sučelje prilagođeno korisnicima'' objašnjava Ines.

Glavni doprinosi istraživača s IRB-a bili su sama ideja i razvoj tzv. modela dinamičkog energijskog budžeta organizama kao temelj većine izračuna, dok se osječki dio ekipe bavio izradom softvera, optimizacijom algoritama i koda te implementacijom modela u gotovo rješenje.

Ova stranica koristi kolačiće. Neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva. Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

Prilagodi postavke
  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.