Brojna kemijska, nutricionistička, medicinska i ostala epidemiološka istraživanja pokazuju da redovita konzumacija namirnica biljnog porijekla ima cijeli niz povoljnih učinaka na ljudsko zdravlje, npr. smanjuje rizik od pojave bolesti krvožilnog sustava i nekih vrsta karcinoma, snižava kolesterol, ubrzava izmjenu tvari, stimulira razgradnju masnoća, itd. Ovi pozitivni efekti hrane na zdravlje ljudi najvećim dijelom se pripisuju antioksidansima, tj. njihovoj sposobnosti da hvataju slobodne radikale u ljudskom organizmu te time sprečavaju ili značajno usporavaju različite štetne oksidacijske procese koji bi inače mogli dovesti do cijelog niza degenerativnih bolesti, a uključeni su i u procese starenja. Voće i povrće predstavljaju glavni izvor antioksidansa u ljudskoj prehrani. Prirodni sastojci voća i povrća za koje je dokazano da posjeduju izrazitu antioksidacijsku aktivnost su: polifenoli (flavonoidi i fenolne kiseline), vitamini A i E, te neki karotenoidi (likopen, ß-karoten, lutein, zeaksantin). Pored toga, eksperimentalno je dokazano da klorofili i derivati klorofila također pokazuju antioksidativnu aktivnost, no literatura je vrlo oskudna podacima o antioksidativnom kapacitetu ove grupe spojeva. Sadržaj antioksidansa u voću, povrću i njihovim prerađevinama ovisi o čitavom nizu faktora, uključujući agrotehničke mjere i okolišne uvjete uzgoja biljke (npr. tip tla, količinu padalina, stupanj zrelosti biljke u fazi berbe, itd.), te tehnološke postupke prerade sirovine i uvjete čuvanja i skladištenja. Kako bi se očuvala odnosno poboljšala povoljna svojstva hrane potrebno je pratiti ukupni antioksidativni kapacitet hrane kroz sve gore navedene faze. Do danas su razvijene brojne metode određivanja antioksidativnog kapaciteta hrane, no univerzalna metoda za kvantitativno određivanje antioksidativne aktivnosti hrane ne postoji. Uglavnom se za određivanje antioksidativne aktivnosti koriste spektrofotometrijske metode koje, iako su relativno brze i jednostavne za provedbu, imaju čitav niz nedostataka, npr. zahtijevaju korištenje skupih reagensa, nedovoljno su osjetljive i ne-selektivne, itd. Posljednjih godina postoji sve veći interes za primjenu različitih elektrokemijskih (prije svega voltametrijskih) tehnika za karakterizaciju bioaktivnih supstanci u prirodnim uzorcima. Moderne voltametrijske tehnike ne zahtijevaju upotrebu dodatnih reagensa za određivanje antioksidativne aktivnosti, omogućavaju analizu velikog broja uzoraka u kratkom vremenu, te koriste osjetljive, jeftine i lako primjenjive instrumente. Stoga je jedan od ciljeva ovog projekta razviti i validirati jednostavnu, brzu, pouzdanu, osjetljivu i preciznu elektrokemijsku metodu za određivanje ukupnog antioksidativnog kapaciteta namirnica, koja bi bila pogodna za rutinske analize hrane kako u istraživačkim laboratorijima tako i u industriji. Razvoj metode za određivanje ukupnog antioksidativnog kapaciteta nekog uzorka zahtijeva detaljno poznavanje mehanizama antioksidativnog djelovanja pojedinog spoja. Poznavanje elektrokemijskih svojstava nekog spoja jedan je od bitnih preduvjeta za razumijevanje mehanizma njegovog antioksidativnog djelovanja. Jedan od ciljeva ovog projekta je detaljno ispitati mehanizme elektrokemijskog i antioksidativnog djelovanja pojedinih antioksidativnih spojeva, uključujući klorofile i derivate klorofila, za koje do danas nije provedena detaljna analiza. Posebna pažnja bila bi usmjerena na ispitivanje mehanizama protektivnog djelovanja pojedinih antioksidansa na oksidativna oštećenja DNA uzrokovana djelovanjem nekih vrsta slobodnih radikala. Za ova istraživanja koristile bi se voltametrijske metode u kombinaciji sa elektrodom na čiju površinu bi bio deponiran sloj DNA (tzv. DNA-modificirane elektrode). 

Do sada su objavljeni sljedeći radovi:

11. Susret mladih kemijskih inženjera, 18. i 19. veljače 2016. godine na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije

5th regional Symposium on electrochemistry South-East Europe, Jun 7-11, 2015., Pravets, Bulgaria

M. Lovrić and Š. Komorsky-Lovrić, “Influence of electrode radius on apparent lability of complex of amalgam forming ions”,Int. J. Electrochem. Sci.,9(2014) 5549-5559.

M. Lovrić and Š. Komorsky-Lovrić, “Theory of square wave voltammetry of three step electrode reaction”,J. Electroanal. Chem.,735(2014) 90-94.

Š. Komorsky-Lovrić and M. Lovrić, “Theory of anodic stripping square wave voltammetry on spherical mercury electrodes”, Croat. Chem. Acta, 87 (2014) 287-290.

Šebojka Komorsky-Lovrić, Efficacy of an antioxidant under equlibrium conditions,  Journal of Electroanalytical Chemistry 748 (2015) 58-60

Šebojka Komorsky-Lovrić and Milivoj Lovrić, Influence of product adsorption on catalytic reaction detrmined by Michaelis-Menten kinetics, Journal of Electroanalytical Chemistry 748 (2015) 47-51