Prijeđite na glavni sadržaj

IRB domaćin sastanka u sklopu projekta DONES, vrijednog više od 550 milijuna eura

9.2.2017.
IRB domaćin sastanka u sklopu projekta DONES, vrijednog više od 550 milijuna eura

Institut Ruđer Bošković (IRB) ovaj tjedan je bio domaćin 6. sastanka Skupine za dizajn i konfiguraciju uređaja IFMIF-DONES za testiranje otpornosti na neutronsko zračenje svih materijala za DEMO - fuzijsku elektranu. Vrijednost uređaja DONES je više od 550 milijuna eura, a Hrvatska je uz Poljsku i Španjolsku podnijela kandidaturu da bude sjedište toga uređaja.

Trodnevno događanje na IRB-u je okupilo vodeće fuzijske stručnjake, a sastanak su vodili prof. dr. sc. Angel Ibarra, voditelj radnog paketa WPENS EUROfusiona,  španjolskog CIEMAT-a i dr. sc. Tonči Tadić, koordinator Hrvatske fuzijske istraživačke jedinice (CRU).

Događanje je organizirala Hrvatska fuzijska jedinica u sklopu jednog od najvećih projekata današnjice - projekta EUROfusion. Ovaj projekt upravlja svim europskim istraživačkim aktivnostima u području fuzije radi uspješne realizacije konstrukcije prvoga međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora (ITER) i razvoja tehnologije za izgradnju demonstracijske fuzijske nuklearne elektrane (DEMO), čija se izgradnja planira nakon 2035.

S obzirom da će materijali u DEMO elektrani, kao i na ITER-u, biti izloženi vrlo jakom neutronskom zračenju, nužno je ispitati otpornost raznih materijala na zračenja kako bi se izabrali optimalni. Ključni uređaj za testiranje materijala u ekstremnim uvjetima velikog zračenja jest upravo IFMIF-DONES tj. međunarodni uređaj za ozračivanje fuzijskih materijala - neutronski izvor za DEMO.

Prema sadašnjim procjenama, cijena gradnje DONES-a je preko 550 milijuna eura. Oko trećinu toga iznosa trebala bi dati izravno EU, više od trećine bi trebala osigurati zemlja domaćin, ali iz strukturnih fondova EU, a trećinu bi financirali Japan i drugi veliki partneri u ITER-u.

Cilj je sastanka skupine za dizajn i konfiguraciju DONES-a bio je razmotriti sve tehničke i znanstvene aspekte konstrukcije DONES-a, posebno onih u vezi s robotikom, a koji su nužni za remont dijelova DONES-a, kao i aspekte zaštite od zračenja.

Pored toga, znanstvenici su raspravljali o aspektima korištenja DONES-a za znanstvena istraživanja te industrijsku i medicinsku primjenu temeljenu na brzim neutronima.

'Iako imamo podršku države, dobru suradnju s resornim ministarstvom, pismo namjere Europskoj komisiji poslao je i potpredsjednik prošle Vlade, nismo zadovoljni napretkom europskog fuzijskog programa. Kako bi bili na vrijeme tehnološki spremni za fuzijsku elektranu, svakako je potreban jači angažman Hrvatske oko sudjelovanja u ključnim tijelima za razvoj tehnologije fuzije gdje su trenutno i Poljska i Španjolska jako zastupljene.

Upravo u DONES-u, drugom po značaju uređaju u velikom međunarodnom projektu, odmah nakon ITER-a, Hrvatska igra važnu ulogu. Osim što će za njega razvijati ključne tehnologije, ona je uz Poljsku i Španjolsku ozbiljan kandidat za njegov smještaj u Europi. Međutim, bez obzira na to gdje će se DONES na kraju graditi, Institut Ruđer Bošković sasvim sigurno će sudjelovati u njegovu radu.

''Zadaci koje je 'Ruđer' dobio s jedne strane su razvoj dozimetrije i zaštite od zračenja za sve zaposlenike koji će raditi na akceleratoru DONES, razvoj daljinski upravljanih robotskih sustava za remont DONES-a u najkritičnijim područjima i najekstremnijim uvjetima zračenja uz samu metu i razrada strategije dekomisije DONES-a, jer uvijek se mora misliti o tome što će biti kad uređaj završi s radom.'' – objašnjava dr. Tadić.

Osim toga, važan dio u sklopu projekta DONES je i održavanje uređaja, stoga je za sudjelovanje IRB-a u ovom dijelu fuzijskog programa Europske unije značajna suradnja s hrvatskom industrijom. U tome IRB ima potporu svog industrijskog partnera INETEC -Instituta za nuklearnu tehnologiju d.o.o., koji za DONES razvija tehnologiju remonta dijelova akceleratora DONES u ekstremnim uvjetima, koristeći daljinski upravljane robote.

Što je tiče rokova, dr. Tadić je napomenuo kako bi, ukoliko se ove godine donese odluka u kojoj će zemlji biti smješten DONES, do 2020. godine trebalo dovršiti uređenje terena i prateće infrastrukture, a od toga trenutka po japanskim standardima, treba minimalno osam godina da se uređaj do kraja izgradi.

Nakon toga bi DONES trebao raditi daljnjih 25 godina, a nakon toga će se donijeti odluka hoće li se raditi remont i dograditi još jedan akcelerator, odnosno hoće li DONES nastaviti raditi do kraja stoljeća ili će odmah krenuti njegova dekomisija.

Ova stranica koristi kolačiće. Neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva. Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

Prilagodi postavke
  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.