Laboratorij za interakcije ionskih snopova
Grupa vodi institutski akceleratorski centar koji se sastoji od 2 Tandem akceleratora i pripadnih eksperimentalnih linija, što je najveće i najsloženije eksperimentalno postrojenje u RH.
Voditelj

Istraživanja ove grupe uključuju temeljna i interdisciplinarna istraživanja interakcije ionskih snopova s materijom, te razvoj metoda karakterizacije i modifikacije svojstava materijala s posebnim težištem na istraživanja nanostruktura. Dio aktivnosti vezan je i na primjene metoda analize u biomedicini, okolišu kao i na istraživanja predmeta kulturne baštine.
Popis dostupnih tehnika ionskih snopova, kategoriziranih po eksperimentalnim linijama: Komora za PIXE/RBS spektroskopije: ToF-ERDA spektrometar: Komora za kanaliziranje ionskog snopa: Ionski snop u zraku: TOF-SIMS spektrometar s kolimiranim snopom: Komora DiFU (Dual beam irradiation for FUsion materials): Dvostruka ionska mikroproba: Ionska mikroproba:PIXE, ERDA, RBS, Nuclear reaction analysis (NRA), Particle-induced Gamma-ray emission (PIGE), coincidence scattering, Ion beam induced luminescence (IL), Secondary Ion Mass Spectrometry with MeV ions (MeV-SIMS), Secondary electrons (SEI), Scanning transmission ion microscopy (STIM), Ion beam induced charge (IBIC), Materials modification. .
|
U sklopu FP7 projekta SPIRIT, eksperimentalne linije IRB akceleratora mogu od 2011. godine koristiti i znanstvenici iz EU i pridruženih zemalja putem ''trans national access'' (TNA) sheme.
Trenutno je stranim istraživačima omogućen pristup opremi objekta u okviru dva projekta Horizon 2020, AIDA-2020 za ispitivanje detektora zračenja ionskim snopovima u fizici visokih energija i RADIATE za pristup najnaprednijim tehnikama za analizu i modifikacije materijala temeljene na ionskim snopovima istraživačima iz akademije i industrije. Također, laboratorij je od 2017. član regionalne mreže istraživačke infrastrukture CERIC-ERIC. Akceleratorsko postrojenje pruža oko 3000 sati beam time-a godišnje. Od toga, dio iskorišten u sklopu projekata međunarodne suradnje se povećao sa 14% 2007. godine na skoro 40% 2017. godine.
Potres i akceleratorski sustavNa gornjoj poveznici nalaze se informacije o utjecaju potresa, koji je pogodio Zagreb i okolicu 22. 3. 2020., na akceleratosko postrojenje i eksperimentalnu opremu (tekst je na engleskom). |