Prijeđite na glavni sadržaj

IRB vodeći u povlačenju sredstava iz EU projekata

28.6.2013.

Od početka implementacije FP7 programa 2007.  znanstvenici IRB-a sudjelovali su u 28 projekata ukupne ugovorene vrijednosti oko 10m EUR. Uzmemo li u obzir činjenicu da je Hrvatska ukupno ostvarila 248 projekta, Ruđer zauzima zavidno vodeće mjesto u Hrvatskoj. 

IRB vodeći u povlačenju sredstava iz EU projekata

Priča o uspješnim projektima na Institutu Ruđer Bošković (IRB) zapravo i priča izvrsnog tima stručnjaka koji djeluje u sklopu Ureda za projekte i međunarodnu suradnju na IRB-u. Fantastična četvorka u sastavu Marijana Klasnić Kožar, voditeljica Ureda, Ines Cigula i Vanja Komljenović Lončar,  predvođena dr. sc. Davidom Smithom pruža stručnu pomoć i podršku istraživačima IRB-a u pripremi i provedbi projekata financiranih iz nacionalnih i međunarodnih fondova. Kroz Ured za projekte uspješno je ostvareno 28 FP7, 22 IAEA, 5 INTERREG/IPA , 4 NATO , 8 HIT/BICRO , 174 bilateralnih projekata, 17 HRZZ, 21 UKF, a u pripremi su i 4 projekta za strukturne fondove.

Na pitanje kako će obilježiti ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju odgovaraju – ''radno kao i uvijek. Previše nas posla čeka''. Naime, iako su tek nedavno Ruđerovci imali puno razloga za slavlje jer su iz Sedmog okvirnog programa (FP7) Europske unije (EU) dobili projekt za uspostavu najsuvremenije inovacijske infrastrukture za istraživanje suvremenih bolesti poput raka, već su u pripremi novi projekti.

P1010044

Prema podacima Europske komisije iz 2012. godine za istraživačke projekte iz područja medicine prijavilo se čak 1173 istraživačkih konzorcija iz svih EU država, međutim za financiranje je izabrano svega 10% projekata; koliki je uspjeh ruđerovih znanstvenika nije iz ovoga teško procijeniti. Također,  nedavno je ruđerovom Laboratoriju za sistemsku biomedicinu u Planinskoj odobren IPA projekt vrijedan skoro 5 milijuna kuna za razvoj ubrzane dijagnostike primjenom originalne metode biotipizacije koja vodi smanjenoj i selektivnoj upotrebi antibiotika te pravovremenom liječenju tumorskih oboljenja, a kroz ICGEB projekt Zavoda za molekularnu biologiju 'Ruđer' je postao pridruženi centar Međunarodnog centra za genetska istraživanja i biotehnologiju. Osim toga, netom prije ulaska u EU od resornog Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta, od ukupne vrijednosti ugovora u iznosu od 8,4 milijuna kuna sredstava dodijeljenih za namjensko financiranje znanstvene djelatnosti, Institut Ruđer Bošković dobio je 3,2 milijuna kuna. Međutim, tu posao Ruđerovaca ne prestaje.

U pripremi su i novi projekti. Uskoro se očekuje potpisivanje dva interdisciplinarna EU FP7 projekta i to jedan koji na IRB-u okuplja teorijske fizičare i znanstvenike iz Zavoda za elektroniku, procijenjene vrijednosti 4,5 milijuna EUR, a drugi u području molekularne biologije i medicine procijenjene vrijednosti skoro 6 milijuna EUR. Pored toga, Ruđerovci sustavno rade i na 4 strukturna projekta od kojih je samo stožerni ruđerovski projekt Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme (O-ZIP) vrijedan skoro 60 milijuna eura.

Od početka implementacije FP7 programa 2007. godine znanstvenici IRB-a sudjelovali su u 28 projekata ukupne ugovorene vrijednosti oko 10 milijuna eura. Uzmemo li u obzir činjenicu da je Hrvatska ukupno do sada ostvarila 248 projekta, Institut Ruđer Bošković zauzima zavidno vodeće mjesto u Hrvatskoj.

Najveći akceleratorski sustav

Upravo je iz europskih sredstava na IRB-u uspostavljeno najveće istraživačko postrojenje u Hrvatskoj – Akceleratorski sustav IRB-a. Naime, u Zavodu za eksperimentalnu fiziku (ZEF) IRB-a smještena je najveća istraživačka infrastruktura u Hrvatskoj - kompleks akceleratora ionskih snopova koji se sastoji od dva akceleratora i devet pokusnih postaja. Većina strukturnih i FP7 projekta ZEF-a namijenjena je unapređivanju i nadogradnji postojeće opreme koja se koristi u fundamentalnim, ali velikim dijelom i primijenjenim istraživanjima. Uvođenjem tzv. transnacionalnog pristupa (TNA) eksperimentalnim uređajima s ionskim snopovima uz financiranje troškova gostujućih znanstvenika i domaćih laboratorija ova je infrastruktura postala nezaobilazni Europski centar koji jača mobilnost istraživača, s istaknutom ulogom u obrazovanju kroz suradnju s hrvatskim sveučilištima. FP7 projekti koji se izvode na ovoj infrastrukturi i koji su usmjereni na jačanje postojećih kapaciteta su: SPIRIT (FP7 projekt vrijedan 7 milijuna eura), zatim 'Particle Detectors', donedavno projekt s najvećim budžetom u području prirodnih znanosti u RH koji je financiran od strane Europske komisije u ukupnom iznosu od 1,3 milijuna eura, a koji predstavlja prvi korak znanstvenika ZEF-a u smjeru razvoja nove istraživačke infrastrukture za nuklearnu i fiziku čestica u Hrvatskoj te FP7 projekti ENSAR i SPRITE kroz koje je omogućena edukacija velikog broja stručnjaka u području nuklearne fizike.

Istraživanje mora na EU način

Kroz EU FP7 projekt ruđerovi znanstvenici Centra za istraživanje mora (CIM) u Rovinju postali su dio konzorcija projekta BlueGenics vrijednog 6 milijuna eura kojem je cilj istražiti bioaktivne spojeve iz morskih organizama koji se mogu koristiti u biomedicinskim istraživanjima i liječenju različitih oboljenja poput raka, virusnih oboljenja, malarije i upala. U istom Centru znanstvenici su u suradnji s kolegama iz Zavoda za istraživanje mora i okoliša IRB-a uključeni u uspješnu EU projektnu priču SMARTNANO. Riječ je o četverogodišnjem EU FP7 projektu vrijednom 3,5 milijuna eura koji je usmjeren prema razvoju inovativne i financijski prihvatljive tehnološke platforme koja će omogućiti opažanje, prepoznavanje, odvajanje i mjerenje umjetno sintetiziranih nanočestica u kompleksnim matricama poput kozmetike, hrane, bioloških sistema i okoliša.

Mali tim za velike projekte

Jedan od glavnih aktera uspješne priče s EU projektima je svakako i Centar za informatiku i računarstvo IRB-a  koji je pod vodstvom profesora Karolja Skale od 2003. godine sudjelovao u čak 14 projekta od kojeg je jedan vodio. Riječ je o projektima kao što su CRO GRID, CLUSTER i sl. kojima se uspostavila složena računalna infrastruktura za razvoj suvremenih istraživanja, a kroz koje je omogućena i edukacija nemalog broja stručnjaka koji su stekli znanja u područjima gdje ne postoji edukacija na sveučilištima. Zanimljivo je da je CIR najmanja grupa na IRB-u od tek 9 zaposlenih koja je sudjelovala u 15 EU projekata, preusmjerila dio EU sredstava u RH i oplodila ih stvaranjem nove tehnologije i infrastrukture kojim je doprinijela globalnom i mobilnom karakteru hrvatske znanosti. Profesor Skala voditelj je i RIDE projekta koji okuplja hrvatske infrastrukturne projekta procijenjene vrijednosti oko 200 milijuna.

Priprema za utrku na strukturne fondove

Na IRB-u imamo infrastrukturne europske projekte procijenjene vrijednosti preko 100 milijuna eura, od kojih je samo stožerni strukturni projekt 'Ruđera' Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme (O-ZIP) vrijedan skoro 60 milijuna eura. IRB posjeduje kapitalnu opremu vrijednu više od 20 milijuna eura, a jedan od primarnih ciljeva O-ZIP-a je stvaranje preduvjeta za otvorenost kako postojeće, tako i buduće kapitalne opreme IRB-a.

eu flag

Uz O-ZIP IRB je partner drugim institucijama na još tri strukturna projekta, koji su se našli na indikativnoj listi nadležnih ministarstava kao što je Hrvatski centar za napredne materijale i nanotehnolgiju (u partnerskoj suradnji sa Zagrebačkim sveučilištem i Institutom za fiziku), ZOO u suradnji sa SRCEm, te projekt Znanstveno edukativno-zabavnog centra – ZEZ.

Sredstvima iz EU projekata IRB  ima mogućnost vršiti kapitalna ulaganja u infrastrukturu i opremu, osim što tako unaprjeđuje kvalitetu istraživanja kroz nove strukturne projekte, Institut omogućava dostupnost vrhunskih istraživanja, opreme i ekspertiza na IRB-u široj hrvatskoj akademskoj zajednici i gospodarskim subjektima. Ovakva  strategija doprinijeti će kvalitetnoj integraciji IRB-a u Europski istraživački prostor (ERA) kao vrhunski znanstvenoistraživački centar.

Utrka s vremenom

Ovo je zadnja godina Sedmog okvirnog programa i posljednja raspodjela 60 milijardi eura koje je EU namijenila znanosti. Hrvatska će ulaskom u EU na raspolaganju imati više od 1,5 milijardi eura godišnje i na nama je da to maksimalno iskoristimo. Cilj Hrvatske je iskoristiti više od devedeset posto sredstava koja će joj biti na raspolaganju iz europskih fondova  jer sve što se ne iskoristi predstavlja 'izravni gubitak'.

Na raspolaganju nam neće biti previše vremena, kriteriji su strogi, konkurencija snažna, od naših stručnjaka će se tražiti dobra priprema i zreli projekti. Dosadašnje iskustvo dokazano potvrđuje da u projektima koje financira EU mogu sudjelovati samo najbolji istraživači u Europi, Institut Ruđer Bošković svakodnevno potvrđuje da ima ljudi, znanja i tehnologije za povlačenje sredstava iz EU 'riznice' i nije jedini u tome jer u Hrvatskoj postoji kritična masa i u kadru i u infrastrukturi za uspješno konkuriranje na EU projektima. Vjerujemo da će joj biti pružena odgovarajuća podrška.   

Kontaktirajte nas

Ova stranica koristi kolačiće

neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.

Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.