Mladi "Ruđerov" genetičar rasvijetlio evolucijske zagonetke

1.9.2007.

Nova teorija "genomske filostratigrafije", koju je sa suradnicima razvio mladi evolucijski genetičar s Instituta Ruđer Bošković dr. sc. Tomislav Domazet-Lošo, daje odgovore na neke od najvećih zagonetki evolucije koje su mučile biologe od Charlesa Darwina naovamo. Ovo izvanredno otkriće bit će službeno objavljeno u časopisu "Trends in genetics", jednom od najuglednijih svjetskih časopisa za molekularnu genetiku, a širokoj znanstvenoj javnosti bit će premijerno predstavljeno slijedećeg tjedna u Splitu na 5. svjetskoj konferenciji forenzičke genetike i molekularne antropologije.

Jedini izravan pristup istraživanju evolucijske povijesti je izučavanje i uspoređivanje fosilnih ostataka otkrivenih na različitim lokalitetima diljem svijeta. Međutim, takvim je pristupom teško točno rekonstruirati cjelovit evolucijski put neke žive vrste, jer bi to zahtijevalo otkrivanje mnoštva fosila iz različitih razdoblja njezinog evolucijskog razvoja. Kako je unaprijed nemoguće predvidjeti gdje će se pojedini takvi fosili naći, evolucijska istraživanja umnogome ovise o sreći u otkrivanju dobrih paleontoloških nalazišta.

U svojem radu, mladi 'Ruđerov' znanstvenik, dr. Tomislav Domazet-Lošo, uspješno je doskočio ovom problemu. On je, naime, pokazao da je u genima svakog živog organizma 'zapisana' čitava evolucijska povijest vrste kojoj taj organizam pripada, te je ujedno pojasnio i postupak kojim se taj do sada neprepoznati zapis može jasno 'očitati'.

Novi pristup istraživanju evolucije omogućio je dr. Domazet-Loši i njegovim suradnicima rasvjetljavanje nekoliko velikih i do sada neriješenih znanstvenih zagonetki vezanih uz teoriju evolucije. Kao prvo, pokazali su da dijelovi organizma izloženiji okolišu češće doživljavaju evolucijske promjenama. Potom, uspjeli su rasvijetliti i evolucijski slijed nastanka tzv. 'zametnih listića', pratkiva koja nastaju u tek začetom organizmu tijekom prvih dana njegova razvoja, i iz kojih se tijekom daljnjeg razvoja zametka razvijaju sva ostala tkiva. Na posljetku, otkrili su mogući genetički uzrok tzv. 'Kambrijske ekspolzije', događaja koji je zaintrigirao još i Charlesa Darwina, kada su pred oko 540 milijuna godina u geološki kratkom razdoblju neobjašnjivo naglo nastali gotovo svi danas postojeći životinjski oblici.

U predavanju koje će održati slijedećeg utorka u Splitu, u sklopu 5. svjetske konferencije o forenzičkoj genetici i molekularnoj antropologiji, dr. Domazet-Lošo premijerno će predstaviti rezultate primjene nove teorije na izučavanje ljudskog genoma.

Kontaktirajte nas

Ova stranica koristi kolačiće

neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.

Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.