Crveni mulj je nusproizvod koji nastaje tijekom obrade boksita radi dobivanja aluminija. Može sadržavati različite toksične elemente, pa je njegovo zbrinjavanje problematično. Također, zbog načina obrade boksita, zaostali crveni mulj obično sadrži velike količine čestica manjih od jednog mikrometra.

Najpoznatiji događaj vezan za crveni mulj dogodio se je 2010. godine kada je došlo do puknuća nasipa odlagališta crvenog mulja u Mađarskoj, čime je poplavljeno veliko područje tim potencijalno toksičnim otpadom. U Hrvatskoj se također proizvodio aluminij kod Obrovca i tamo se još uvijek nalazi odlagalište crvenog mulja.

Gujavice su odlični indikatori dobrog statusa tla jer su ključne u procesiranju nutrijenata i organske tvari kao i u kontroliranju raznolikosti mikroorganizama te se stoga često koriste u ekotoksikološkim istraživanjima. Smrtnost gujavica u ekološkim istraživanjima se obično objašnjava toksičnošću, a vidljiva je u  porastu koncentracije toksičnih elemenata u tkivu gujavica. U ovom istraživanju, provedena je rentgenska fluorescentna analiza (XRF) tla, tkiva i izmeta gujavica vrste Eisenia fetida. Suprotno očekivanom, znanstvenici su zamijetili oprečni učinak crvenog mulja.

Točnije, za određenu količinu mikročestica crvenog mulja iznad kritične, što je dobiveno postupnim povećanjem dodanog udjela crvenog mulja u standardno tlo, primijetili su smanjivanje koncentracija elemenata u tkivima gujavica. To znači da nije došlo do njihovog ugibanja zbog toksičnosti tla kojemu su bile izložene, nego zbog mogućeg nedostatka esencijalnih elemenata.

''Pažljivim proučavanjem površine gujavica pomoću skenirajućeg elektronskog mikroskopa i mikroskopa atomskih sila, opazili smo dermalne pore gujavica veličine do jednog mikrometra koje su u literaturi slabo opisane i ne zna im se točna funkcija.

Također, uočili smo da se mikročestice crvenog mulja mogu čvrsto zalijepiti za površinu gujavica i tako blokirati ili usporavati funkciju pora i epiderme koja je kod gujavica vrste E. Fetida, uz oralni unos, ključna za apsorpciju esencijalnih elemenata iz tla. Zaključili smo da ukupna količina mikročestica manjih od jednog mikrometra ne smije prelaziti količinu od 20 posto jer inače dolazi do isušivanja i ometanog funkcioniranja epiderme kod ove vrste gujavica.

Istraživanje bi moglo objasniti zašto je zastupljenost organizama poput nematoda, jedne druge skupine važnih organizama u tlu, najveća u subarktičkoj regiji, dok je količina relativno niska u tropskim regijama (Van den Hoogen i sur., 2019*), gdje prevladavaju tla crvene gline.

Rezultati predstavljeni u ovom istraživanju pokazuju da tekstura tla doista značajno utječe na organizme u tlu što ima daljnje implikacije na globalno kruženje i sekvestraciju ugljika,'' objašnjava doktorand Andrija Vinković iz Laboratorija za nuklearne analitičke metode IRB-a te prvi autor na radu.

Tim znanstvenika, koji uz eksperimentalne fizičare s IRB-a, dr. sc. Jasminu Obhođaš, dr. sc. Davorina Sudca i  dr. sc. Vladivoja Valkovića, čine još dr. sc. Neda Vdović i dr. sc. Tea Mišić Radić iz Zavod za istraživanje mora i okoliša, te Marijan Marciuš iz Zavod za kemiju materijala, a u suradnji s prof. dr. sc. Viktóriom Feigl sa Sveučilišta u Budimpešti, zaključio je da je potrebno uzeti u obzir ovaj drugačiji princip uzrokovanja smrtnosti gujavica tijekom budućih istraživanja ekotoksičnosti i tijekom primjene tih istraživanja, odnosno tijekom odlaganja takve vrste otpada u prirodu.