Prijeđite na glavni sadržaj

Novi koncept fuzijske elektrane predstavljen u Dubrovniku

Zahvaljujući doprinosu znanstvenika s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje te Instituta Ruđer Bošković, Hrvatska ima važnu ulogu u procesima matematičkog modeliranja plazme što je ključan preduvjet za izgradnju fuzijske elektrane u budućnosti.
22.11.2017.
Novi koncept fuzijske elektrane predstavljen u Dubrovniku

U suradnji s Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB), Institut Ruđer Bošković (IRB) od 27. do 29. studenog u Dubrovniku je organizirao 25. konferenciju europskog konzorcija za fuziju EUROfusion. Tema najvažnijeg europskog znanstvenog skupa o fuziji, koju se percipira i kao energiju budućnosti, bila je njezino numeričko modeliranje, a u Dubrovniku je po prvi put predstavljen i novi koncept fuzijske elektrane.

Skup u Dubrovniku održao se pod predsjedanjem dr. sc. Tončija Tadića s IRB-a i prof. dr. sc. Dragana Poljaka s FESB-a, a moderirao ga je zamjenik voditelja fuzijskog programa Europske unije Xavier Litaudon, koji je ujedno i voditelj programa konstrukcije prvog Međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora (ITER) u konzorciju EUROfusion.

Skupu u Dubrovniku prisustvovali su i ostali istaknuti stručnjaci u području fuzije, uključujući Erica Sonnendrückera s Instituta Max Planck, Rolanda Sabota iz francuskog Komesarijata za atomsku energiju CEA, Paola Riccija iz švicarskog Centra za plazmu (SPC), Andreu Sand iz finske Agencije za financiranje tehnologija i inovacija (TEKES) te Mattija Colemana iz britanskog Centra za fuzijsku energiju u Culhamu (CCFE) koji su u svojim izlaganjima govorili o fuziji, ali i ostalim temama u području tehnologije plazme i naprednih materijala za fuzijsku elektranu. Uz predstavljanje studija kretanja plazme i ponašanja fuzijskih materijala u ekstremnim uvjetima, na konferenciji je predstavljen i novi koncept fuzijske elektrane DEMO.

U Dubrovniku se okupilo 80-ak vodećih stručnjaka za istraživanje fuzije koji su se tijekom trajanja konferencije bavili procesima numeričkog modeliranja kao ključnog preduvjeta razumijevanja procesa u budućoj fuzijskoj elektrani. Upravo je predstavljanje novog koncepta buduće fuzijske elektrane bio ključan dio programa, a doprinos hrvatskih stručnjaka pod vodstvom prof. Dragana Poljaka matematičkom modeliranju plazme posebno je značajan u fuzijskom programu EU.

„Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) iz Splita u posljednjih nekoliko godina u više je navrata ugostio po 80 znanstvenika iz cijele Europske unije u sklopu tzv. Code Campa, gdje se okupljaju teorijski fizičari koji se bave razradom modela fuzijske elektrane. To potvrđuje važnu ulogu koju naši znanstvenici imaju u području matematičkog modeliranja plazme, što je iznimno važno i za razvoj ITER-a i buduće fuzijske elektrane DEMO. Veliko mi je zadovoljstvo što je upravo kolega Dragan Poljak s FESB-a na ovoj konferenciji predstavio modele kretanja plazme u fuzijskom reaktoru u ime fuzijskog programa čitave EU. To je priznanje FESB-u i hrvatskom fuzijskom programu“, izjavio je supredsjedatelj konferencije dr. sc. Tonči Tadić s Instituta Ruđer Bošković.

EU ima ključnu ulogu u konstrukciji prvog Međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora (ITER), u kojem sudjeluju EU, SAD, Kina, Rusija, Indija, Japan i Južna Koreja. Riječ je o najvećem znanstvenom eksperimentu današnjice, vrijednom 13 milijardi eura, od čega EU financira polovicu troškova. Cilj ITER-a je pokazati izvedivost uređaja za fuzijsku energiju na industrijskoj razini, odnosno postići tzv. samogoruću plazmu koja grije samu sebe energijom fuzijskih reakcija, slično procesima na Suncu. U energetskoj strategiji Europske unije do 2030. godine fuzija zauzima iznimno važno mjesto te je cilj da upravo EU postane svjetsko središte fuzijske energije i pripadajućih tehnologija.

Više informacija o 25. konferenciji europskog konzorcija za fuziju EUROfusion možete pronaći na internetskim stranicama konferencije.

Ova stranica koristi kolačiće. Neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva. Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

Prilagodi postavke
  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.