Prijeđite na glavni sadržaj

dr. sc. Ines Sviličić Petrić

Viši znanstveni suradnik
Interni broj
1442
Znanstveno-nastavno zvanje
Docent
Adresa
Bijenička cesta 54
10 002 Zagreb
Hrvatska
Životopis

Obrazovanje

2002. Zagreb, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Biološki odsjeku, Ekologija, Diplomirani inženjer biologije-ekologija

2009. Zagreb, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Biološki odsjeku, Ekologija, Dr.sc. biologije-mikrobiologija

2010-2011. Francuska, Dijon, INRA, Laboratory for Soil and Environmental Microbiology, postdoktorska studijska godina

Područja znanosti

Specifični znanstveni interesi

Projekti

- Voditeljica znanstveno istraživačkog projekta "Struktura i funkcija mikrobnih zajednica kao karika koja nedostaje pri procjeni stanja okoliša u obalnim zonama pod antropogenim opterećenjem" (MicroLink), Istraživački projekt natječaj IP-2020-02, trajanje 2021-2025.

http://hrzz-microlink.unaux.com/

Sažetak projekta: Morski okoliši danas su kontinuirano podvrgnuti snažnim utjecajima višestrukih antropogenih pritisaka. U svrhu očuvanja ekosustava Sredozemlja i Jadrana, kao nosioca iznimne biološke raznolikosti, Mediteranske zemlje potpisale su stoga niz inicijativa i Direktiva. Kombinirajući i integrirajući različite pristupe koje proizlaze iz potisanih inicijativa, učinjeni su znatni pomaci za očuvanje ovih ekosustava, no ipak, programi zaštite morskog okoliša još uvijek se suočavaju s mnogim izazovima. MicroLink projekt usmjeren je na istraživanje mikrobne komponente morskih ekosustava, potpuno zanemarene u kontekstu Direktiva, a vođen je idejom da upravo mikrobne zajednice mogu ponuditi rješenje za neke od izazova programa zaštite morskih ekosustava: (i) izazov utvrđivanja utjecaja višestrukih stresora na stanje morskog okoliša, (ii) mogućnost nadogradnje postojećih bioloških pokazatelja uvođenja “novih” indikatorskih elemenata, (iii) potencijal korištenja brzih i pouzdanih suvremenih molekularnih alata pri procjeni stanja okoliša te (iv) problem vezan uz procjenu stanja bentoske komponente ekosustava. Mikroorganizmi čine dominantnu frakciju morskih ekosustava te igraju ključnu ulogu u biogeokemijskim ciklusima kruženjima stoga je neminovno da će promjene inducirane na razini ovih zajednica imati jak utjecaj na cjelokupnu hranidbenu mrežu. MicroLink je zamišljen kao multidisciplinarni projekt inovativnog pristupa koji integrira istraživanje mikrobnih zajednica na 4 različite trofičke razine (bakterije, arheje, gljive i virusi) koristeći 4 metodološka pristupa dajući nam uvid u ponašanje i dinamiku mikrobnih zajednica u zonama pod snažnim pritiscima ljudskih aktivnosti. Ovim projektom planira se odgovoriti na otvoreno pitanje o važnosti te doprinosu praćenja mikrobnih zajednica pri postizanju Dobrog Stanja Okoliša (DSO) time predstavljajući prvi korak pri potencijalnoj integraciji mikrobnih pokazatelja na listu bioloških pokazatelja ekološkog stanja morskog okoliša.

- Voditeljica znanstveno istraživačkog projekta „Potencijal rizosfernog mikrobioma u prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama“ (PERSPIRE) (referentni broj: KK.05.1.1.02.0001), financiranog sredstvima EU strukturnih i investicijskih fondova u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., poziva Shema za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama, trajanje 2020-2023.

https://perspire.eu/

Sažetak projekta: Projekt PERSPIRE ima za cilj proučiti posljedice već vidljivo prisutnih ekstremnih vremenskih uvjeta, kao posljedice klimatskih promjena, na promjene u interakciji između mikroorganizama u tlu koji nastanjuju područje oko korijena (rizosfera) i sam korijen te biljke. Projekt će istražiti kako ekstremne oborine, koje uzrokuju retenciju vode na tlu u obliku kratkotrajnih poplava, utječu na promjene u funkcioniranju i strukturi rizosfernog mikrobioma te na razinu stresa kod biljke, ali i kako utječu na promjene u sastavu tla. Upravo je zdrava interakcija između rizosfernih mikroorganizama i biljaka odgovorna za uspješan rast i razvoj biljke, kao i plodnost i produktivnost tla te time čini osnovu uspješnosti poljoprivrede. Proučavanje mikrobnih zajednica u tlu i biljke, kao i njihovog odgovora na ekstremne vremenske uvjete, nužno je kako bi se shvatila kompleksnost utjecaja klimatskih promjena na ranjivi sektor poljoprivrede, za koji se predviđa da će biti jedan od onih koji će najviše stradati od posljedica klimatskih promjena. Upravo je Sedmim nacionalnim izvješćem RH prema Okvirnoj konvenciji UN-a (UNFCC) poljoprivredni sektor definiran kao jedan od ranjivih sektora u RH na klimatske promjene.

Nastava

Predavač na Sveučilišnom poslijediplomskom interdisciplinarnom doktorskom studiju Zaštita prirode I okoliša, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku iz predmeta “Mikrobiologija okoliša”

Publikacije

Radovi u časopisima

Znanstveni i pregledni radovi

Radovi u zbornicima skupova

Znanstveni radovi u zbornicima skupova

Ocjenski radovi

Doktorske disertacije

Članstva u profesionalnim udrugama / društvima

Članica Hrvatskog Mikrobiološkog Društva (HMD)

Članica FEMS-a

Članica mreže znanstvenika "EcotoxicoMic: The international network on Microbial Ecotoxicology"

Ova stranica koristi kolačiće. Neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva. Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

Prilagodi postavke
  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.