Prijeđite na glavni sadržaj

Republika Hrvatska i službeno pridružena članica CERN-a

28.2.2019.
Republika Hrvatska i službeno pridružena članica CERN-a

Republika Hrvatska postala je i službeno pridružena članica najvećeg istraživačkog laboratorija na svijetu - Europskoga laboratorija za fiziku čestica CERN nakon što je potpisan sporazum o dodjeli Republici Hrvatskoj statusa pridružene zemlje članice CERN-a.

Sporazum su potpisale glavna ravnateljica CERN-a Fabiola Gianotti i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, a na svečanosti su, među brojnim uzvanicima i članovima hrvatske znanstvene i akademske, bili prisutni i ravnatelj IRB-a dr. sc. David Matthew Smith, predstojnik Zavoda za eksperimentalnu fiziku dr. sc. Stjepko Fazinić, predstojnica Zavoda za teorijsku fiziku dr. sc. Blaženka Melić i dr. sc. Vuko Brigljević.

Pridruženim članstvom u Europskome laboratoriju za fiziku čestica (CERN) Hrvatskoj će se omogućiti ravnopravno sudjelovanje na projektima koje laboratorij financira, a hrvatskim znanstvenicima pristup vrhunskoj edukaciji i istraživačkim projektima.

Na IRB-u postoji duga povijest istraživanja u području fizike čestica, a prva suradnja s CERN-om ostvarena je 1986. godine na eksperimentima NA35 i NA44 te na projektu RD26: RICH Detector Development.

Tijekom godina suradnja je nastavljena na brojim eksperimentima i projektima poput eksperimenta OPERA, detektoru ALICE, eksperimentima NA49 / NA61 (SHINE), Axion Search: CAST – IAXO, eksperimentu CMS, CERN ISOLDE te MAGIC: High Energy Gamma Ray Astronomy.

Danas ukupno šest laboratorija iz Zavoda za eksperimentalnu fiziku i Zavoda za teorijsku fiziku surađuje s CERN-om kroz različite projekte i eksperimente.

Pridruženo članstvo u CERN-u otvorit će mnogobrojne mogućnosti obrazovanja za mlade stručnjake koji će tijekom boravka u CERN-u moći učiti i surađivati s vrhunskim stručnjacima.

Istraživači Laboratorija za fiziku visokih energija proučavaju svojstva Higgsovog bozona, tragaju za novim česticama i provjeravaju valjanost postojećih teorija u CAST, CMS i SHINE eksperimentima.  Grupa znanstvenika iz laboratorija za nuklearnu fiziku proučava svojstva atomske jezgre koristeći radioaktivne snopove na ISOLDE akceleratoru.

Znanstvenici iz više laboratorija u Zavodu za eksperimentalnu fiziku, zajedno s članovima novoosnovanog Centra za detektore, senzore i elektroniku u sklopu OBZOR 2020 PaRaDeSEC projekta rade na razvoju budućih generacija detektora u suradnji s nekoliko razvojnih projekata na CERN-u među kojima se ističe posebno uska suradnju s CERN-ovim RD50 i RD53 projektima koji ciljaju na razvoj budućih generacija poluvodičkih detektora i odgovarajućom elektronikom. Takvi senzori se koriste za mjerenje sudara čestica u CERN-ovim eksperimentima, ali nalaze primjenu i u brojnim drugim sektorima.

Zahvaljujući projektu AIDA-2020 kojem se IRB pridružio 2015., a čiji je cilj povezivanje vodećih europskih istraživačkih instituta u području fizike čestica, na IRB-u će se nalaziti transnacionalni čvor za provođenje eksperimenata i testova u području karakterizacije detektora.

Uz eksperimentalni rad treba također istaknuti brojne projekte i teorijska istraživanja znanstvenika u Zavodu za teorijsku fiziku čija je tematika usko vezana za istraživanja na CERN-u. Za znanstvenu zajednicu ulazak u CERN otvara novu mogućnost sudjelovanja u svim programima obrazovanja i usavršavanja na CERN-u koji su našim znanstvenicima dosad bili otvoreni u jako ograničenoj mjeri.

Pristupanjem CERN-u u tim programima moći će sudjelovati ne samo fizičari, nego i kolege iz tehničkih smjerova poput elektrotehnike, računarstva, strojarstva, itd. Povrh toga, osobito je važno otvaranje novih poslovnih mogućnosti na europskom tržištu za hrvatske tvrtke iz područja softverske, građevinske, elektrotehničke industrije i zdravstva.

Europski laboratorij za fiziku čestica (CERN) najveći je istraživački laboratorij na svijetu, a osnovalo ga je Europsko vijeće za nuklearna istraživanja i njime upravlja dvadeset država. U njemu je zaposleno oko 2.500 ljudi, a oko 8.000 znanstvenika iz 580 raznih institucija diljem svijeta koristi se njegovim kapacitetima za svoja istraživanja.

Ova stranica koristi kolačiće. Neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva. Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

Prilagodi postavke
  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.