#SciHill je pokrenut 2025. godine kao zajedničko popularno-znanstveno događanje triju institucija, te danas objedinjuje prepoznatljive programe poput Otvorenog dana Instituta Ruđer Bošković, Otvorenog dana Instituta za fiziku, Dana i noći na PMF-u i Frizbijade. Cilj mu je približiti prirodne znanosti djeci, mladima, obiteljima i široj javnosti kroz izravan i interaktivan susret sa znanošću, istraživačima i suvremenim temama koje oblikuju našu svakodnevicu.
Više od 200 volontera IRB-a u središtu događanja
Poseban doprinos uspjehu ovogodišnjeg programa na IRB-u dalo je više od 200 volonterki i volontera, zaposlenica i zaposlenika Instituta, koji su svojim vremenom, trudom i entuzijazmom sudjelovali u pripremi i provedbi brojnih radionica, demonstracija i vođenih obilazaka. Zahvaljujući njihovu angažmanu, posjetitelji svih uzrasta, osobito djeca i mladi, mogli su izravno razgovarati sa znanstvenicima i istraživačima te upoznati znanost na pristupačan, razumljiv i interaktivan način.
Otvorenje u znaku sinergije, otvorenosti i poziva mladima
Događanje je otvoreno na Institutu za fiziku, a svojim su pozdravnim govorima otvorenje SciHilla uveličali izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba i saborski zastupnik prof. dr. sc. Damir Bakić, te izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih dr. sc. Hrvoje Meštrić.
Na otvaranju događanja ravnatelj IRB-a dr. sc. David M. Smith istaknuo je važnost otvorene i dostupne znanosti: „Ovo je mjesto na kojem nastaju nova znanja te gdje mladi ljudi mogu prvi put osjetiti da znanost nije nešto daleko, zatvoreno i nedostižno, nego nešto živo i uzbudljivo. Ovakvim događanjima želimo u njima probuditi znatiželju koja je temelj svakog istraživanja.
Istaknuo je kako je kombinacija PMF-a i istraživačkih instituta sjajna jer mladi mogu studirati prirodne znanosti u neposrednoj blizini, a zatim nastaviti istraživački rad na Institutu za fiziku ili Institutu Ruđer Bošković, gdje se već godinama gradi suvremena infrastrukturu kako bi ovi instituti postali atraktivni ne samo domaćim, već i međunarodnim znanstvenicima.
“Već sada vidimo da smo postali privlačna destinacija za povratnike, odnosno znanstvenike hrvatskog podrijetla koji se vraćaju iz inozemstva, ali i za međunarodne istraživače koji ovdje prepoznaju prostor za znanstveni uspjeh. To pokazuje da se sustavno ulaganje u infrastrukturu i rad temeljen na suradnji i sinergiji prepoznaje ne samo u Hrvatskoj, nego i izvan nje. Zato smo danas ovdje, da od najmlađih do najstarijih pokažemo kako sinergija između društva i znanja, kao i između triju institucija, može potaknuti znatiželju”, istaknuo je te zaključio: “Tema ovogodišnjeg SciHilla je sinergija, između triju vodećih znanstvenih institucija, ali i između znanosti i društva. Upravo kroz takvu povezanost stvaramo snažnije preduvjete za razvoj novih generacija istraživača i za jačanje Hrvatske kao prostora poželjnog za znanstveni rad koji doprinosi razvoju znanja neophodnog za razvoj društva.”
Galerija - foto: Matej Grgić (26)
Dekanica PMF-a prof. dr. sc. Ivančica Ternjej istaknula je da je cilj događaja znanost prikazati na jednostavan i svim ljudima pristupačan način. „Želimo mladim ljudima približiti STEM područje kako bismo ih stimulirali da se školuju u tom području i daju dobar doprinos našem društvu“, kazala je.
„Sinergija podrazumijeva više od suradnje. Ona znači stvaranje novih vrijednosti kroz povezivanje različitih znanja, iskustava i perspektiva. Upravo u tim susretima nastaju nove ideje koje pomiču granice našeg razumijevanja te otvaraju prostor za inovacije“, naglasila je, osvrnuvši se na temu manifestacije.
Ravnatelj Instituta za fiziku dr. sc. Osor Slaven Barišić istaknuo je kako prošlogodišnja iskustva pokazuju da zajednički nastup triju institucija ima sinergijski učinak, a upravo je sinergija i tema ovogodišnje manifestacije.
„Primarni cilj SciHilla jest popularizirati znanost među mladima, ali i približiti rad naših institucija široj javnosti. Važno nam je da djeca i mladi na konkretnim primjerima vide kako prirodne znanosti objašnjavaju svijet oko nas te da prepoznaju kako se vrhunska znanost može graditi i ovdje, u Hrvatskoj. Ovakva događanja ujedno pokazuju koliko je važno povezivanje znanosti, obrazovanja i gospodarstva.”
Pet ruta kroz svijet istraživanja na IRB-u
Za školske grupe IRB je osmislio pet jednosatnih ruta, u sklopu kojih su učenici obilazili edukativne postaje unutar Instituta, upoznajući se s raznolikim istraživanjima.
Program za starije osnovnoškolce i više razrede vodio je od neobičnog drvenog računala koje uči igrati križić-kružić, preko mikrosvijeta kokolitoforida i teme mikroplastike u okolišu, pa sve do „šetnje“ kroz periodni sustav, svijeta atoma i materijala rijetkih zemalja. Učenici su mogli i sami izraditi jednostavnu solarnu ćeliju s pigmentom kupine, promatrati gljive pod mikroskopom, upoznati ferofluid koji reagira na magnete te sudjelovati u kemijskim demonstracijama dima, vatre i promjena boja.
Od zebrica i mrava do umjetne inteligencije i klimatskih promjena
Za najmlađe osnovnoškolce program je bio jednako ambiciozan, ali prilagođen njihovoj dobi: od priprave hidrogela s antimikrobnim česticama i promatranja razvoja zebrica od embrija do ličinke, do priča o kukcima i njihovu „imunitetu zajednice“ te istraživanja živog mravinjaka uz pomoć mikrokamere, 3D modela i termalne kamere.
Za učenike od četvrtog do šestog razreda IRB je pripremio sadržaje u kojima su mogli otkriti kako se običnim mobitelom izrađuju 3D modeli predmeta i kulturne baštine, kako umjetna inteligencija pretvara skicu u digitalni crtež, kako mikroorganizmi pomažu biljkama preživjeti suše i poplave te kako urbanizacija, onečišćenje i klimatske promjene mijenjaju život ptica.
Jedna od zanimljivijih postaja bila je i ona o prehrani, metabolizmu i posteljici, gdje su učenici kroz interaktivne aktivnosti mogli vidjeti kako prehrambene navike utječu na organizam te kako funkcionira komunikacija između različitih tkiva i organa, dok je drugi dio radionice kroz model i igru približio ulogu posteljice u razvoju života. Time je IRB i ove godine pokazao da i najsloženije biomedicinske teme može prevesti u format razumljiv i zanimljiv djeci i mladima.
Bonus sadržaj otvorio je dodatni prostor za igru i istraživanje: od potrage sa ZnaMstvenikom i „nestašnim mikrobima“, preko pokusa, simulacija i tema na sjecištu fizike, biologije, kemije i znanosti o materijalima, do virtualne stvarnosti u svijetu molekularnih materijala, izrade robotske sintetičke stanice i promatranja Sunca teleskopom uz priče iz astrofizike i modele svemirskih objekata.
Ukratko, IRB je na SciHillu ponudio program koji je istodobno bio razigran, interdisciplinaran i znanstveno ozbiljan, upravo onakav kakav i treba biti kada se istraživanje otvara javnosti.
SciHill tim Centra za istraživanje mora
Od Znanstvenog brda do Rovinja
Program se istodobno odvijao i u Centru za istraživanje mora IRB-a u Rovinju gdje SciHill dobio svoje morsko lice. Tu su posjetitelji imali priliku zaviriti u svijet podmorja i upoznati more kao složen, živ i istraživački iznimno bogat sustav. Program je i ondje bio osmišljen tako da znanost približi široj publici kroz neposredan susret s temama koje se kriju u svakoj kapljici mora, od organizama i ekosustava do pitanja koja određuju budućnost Jadrana
Time je Institut i ove godine pokazao svoju snagu na dvije lokacije, na zagrebačkom Znanstvenom brdu i u Rovinju, predstavljajući javnosti širinu svojih istraživanja.
Institut Ruđer Bošković zahvaljuje svim volonterkama i volonterima, zaposlenicima, partnerima i posjetiteljima koji su svojim sudjelovanjem pridonijeli još jednom uspješnom izdanju događanja te potvrdili važnost dijaloga između znanosti i društva.
