Prijeđite na glavni sadržaj

Znanstvenici IRB-a dobitnici Državne nagrade za znanost

29.12.2016.

Na danas održanoj svečanosti u Hrvatskom saboru uručene su Državne nagrade za znanost za 2015. godinu. Među 29 prihvaćenih kandidata našlo se i dvoje 'Ruđerovaca', Dr. Stjepan Meljanac iz Zavoda za teorijsku fiziku i dr. Iva Tolić iz Zavoda za molekularnu biologiju.

Znanstvenici IRB-a dobitnici Državne nagrade za znanost

'Ruđerovci' su dobili nagradu za značajno znanstveno dostignuće, a nagradu su im uručili predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov i ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Pavo Barišić.

Dr. Meljancu nagrada je uručena za značajno znanstveno dostignuće na području teorijske i matematičke fizike, a dr. Ivi Tolić za otkrića mehanizama mikrotubula i motornih proteina u staničnoj diobi.

Dr. Stjepan Meljanac

Stjepan Meljanac rođen je 1952. godine u Osijeku. Diplomirao je teorijsku fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 1976. godine, a doktorirao je 1982. g. na Institutu Ruđer Bošković.

Stjepan-Meljanac

Boravio je gotovo pet godina na poznatim međunarodnim institucijama u Rimu, u Beogradu, kao stipendist zaklade von Humboldt u Dortmundu, na DIAS u Dublinu, na Sveučilištu u Melbourneu i drugima. Od 1980. g zaposlen je u Zavodu za teorijsku fiziku, IRB i voditelj je Grupe za teorijsku i matematičku fiziku zadnjih 20-tak godina.

Od 1998. je u zvanju znanstvenog savjetnika, a od 2003. u trajnom zvanju znanstvenog savjetnika. Bio je voditelj 4 domaća i 2 inozemna projekta i sudjelovao je na nizu drugih. Trenutno vodi projekt Prema kvantnoj gravitaciji:nekomutativna geometrija, teorija polja i kozmologija Hrvatske zaklade za znanost. Član je na projektu TWINNING i COST Action/Quantum spaces.

Objavio je 137 znanstvenih radova, od toga 122 u prestižnim CC časopisima Journal of high energy physics, Physical review D, Physics letters B, Journal of physics A i drugima. Njegovi radovi citirani su 2111 puta s h indeksom h=26, prema bazi podataka INSPIRE.  

Dr. Iva Tolić

Iva-Tolic

Iva Tolić diplomirala je molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu. Dio doktorskog rada na temu stanične mehanike napravila je na Harvardu, a doktorat je obranila u Zagrebu 2002. godine.
Nakon toga bila je na postdoktoratima na Institutu Niels Bohr u Kopenhagenu i na Sveučilištu u Firenci. Zatim je 2004. godine na Institutu Max Planck u Dresdenu utemeljila vlastitu znanstvenu grupu koja je postigla zapažene rezultate u istraživanjima stanične diobe i starenja.

Nakon 15 godina rada u inozemstvu 2014. godine se vratila na Institut Ruđer Bošković kao znanstvena savjetnica.

Dobitnica je brojnih nagrada, među kojima se ističu Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, te Medalja i nagrada Udruženja europskih biofizičkih društava za izvanredne znanstvene doprinose u području biofizike. Prema izboru prestižnog časopisa Cell izabrana je kao jedna od 40 znanstvenika mlađih od 40 godina iz cijeloga svijeta i iz različitih područja biologije , "40 under 40".

Vodila je ili sada vodi ukupno 9 projekata: ERC Consolidator Grant (vrijedan više od dva milijuna eura), 6 projekata Njemačke zaklade za znanost, jedan projekt Human Frontier Science Program i jedan Hrvatske zaklade za znanost. Održala je ukupno više od 100 pozvanih predavanja na konferencijama i znanstvenim institucijama, uključujući vrhunske svjetske konferencije i sveučilišta kao što su Harvard i Cambridge.

Objavila je 59 radova u bazi Web of Science, uključujući radove u najprestižnijim časopisima Science, Cell, Nature Cell Biology, Nature Communications, te šest revijalnih znanstvenih radova. Njezini su radovi citirani više od 2300 puta, h-index iznosi 21. Bila je mentorica 4 magisterija i 6 doktorata znanosti.

Kontaktirajte nas

Više informacija

Ova stranica koristi kolačiće

neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.

Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.