Komarci su najsmrtonosnije životinje na Zemlji jer, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, zaraze koje oni prenose odgovorne su za do 2 milijuna smrti godišnje. Zbog promjene klime, na području Hrvatske bilježi se porast populacija invazivnih, ali i pojedinih autohtonih vrsta. U sklopu projekta CADAPT znanstvenici s Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u suradnji sa znanstvenicima s Instituta Ruđer Bošković (IRB) razvili su aplikaciju za optimizaciju kontrole populacije komaraca u Hrvatskoj, koju su predstavili javnosti i medijima na tribini u Zagrebu.

Zahvaljujući 'Međunarodnom nastavnom danu za male istraživače (International Masterclasses), programu kojeg provodi CERN, Institut Ruđer Bošković (IRB) danas i sutra ugostit će četrdesetak srednjoškolaca koji će kroz zanimljivi program predavanja, radionica i istraživačkih zadatka doživjeti jedan radni dan znanstvenika na CERN-u. U sklopu ovog programa CERN-a svake godine, na jedan dan, više od 13.000 učenika u 60 zemalja posjećuje jedno od oko 225 sveučilišta ili istraživačkih instituta kako bi se upoznali s izazovima fizike čestica.

Znanstvenici Laboratorija za sintezu novih materijala Instituta Ruđer Bošković (IRB) istražujući kompleksne molekulske spojeve vanadija s vinskom kiselinom utvrdili su da ovaj materijal može promijeniti svoj sastav i strukturu kad se promijene uvjeti iz okruženja poput vlažnosti ili temperature pri čemu može vrlo lako otpustiti i apsorbirati molekule vode iz zraka. Kako mijenja strukturu, mijenja i svoja električna svojstva. Ovi rezultati važni su za razvoj novih materijala za primjenu u elektroničkim uređajima i kod razvoja novih tehnologija u područjima poput optike ili elektronike.

Dvodnevna zimska škola o novim antimikrobnim biomaterijalima za ortopedsku primjenu pod naslovom:  'Emerging antimicrobial biomaterials for orthopaedic applications', koja je od 23. do 24. veljače u Zagrebu okupila pedeset sudionika iz dvanaest europskih zemalja, polaznicima je predstavila najnovija dostignuća i izazove u području antimikrobnih biomaterijala za ortopedsku primjenu.

Znanstvenici Laboratorija za održivu i primijenjenu kemiju Instituta Ruđer Bošković (IRB) objavili su pregledni Perspective članak u jednom od najuglednijih časopisa za kemiju Nature Reviews Chemistry, koji pruža kritički osvrt na područje mehanokemije i smjerove u kojem će se područje kretati u budućnosti, a u kojem će kombinacija mehanokemije s drugim izvorima energije, u novim instrumentalnim postavima, dovesti do nove razine kemijske reaktivnosti i voditi ka materijalima nedostižnim konvencionalnim sintetskim načinima.

Novo istraživanje koje su provele znanstvenice Instituta Ruđer Bošković (IRB) dr. sc. Sanja Frka Milosavljević i dr. sc. Abra Penezić u suradnji s kolegama sa Sveučilišta u Lyonu ukazalo je na značaj organske tvari koju proizvodi fitoplankton u stvaranju hlapivih organskih spojeva. Ovo istraživanje po prvi puta je dokazalo da je prisutnost biogenog lipidnog materijala fitoplanktonskog podrijetla na granici faza mora i atmosfere dovoljna za stvaranje hlapivih organskih spojeva. Rad je objavljen u uglednom multidisciplinarnom časopisu Chemosphere (IF: 8.943).

Institut Ruđer Bošković (IRB) potpisao je ugovor sa zajednicom ponuditelja Lavčević d.d. i Lavčević inženjering d.o.o. za izvođenje građevinskih radova u okviru strukturnog projekta Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu (O-ZIP), financiranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR).

Fotoinducirano otvaranje prstena u 1,3-cikloheksadienu (CHD), u kojem kao produkt nastaje 1,3,5-heksatrien (HT), udžbenički je primjer jedne pericikličke reakcije. Dinamika otvaranja prstena u CHD-u proučavana je više od ijednog drugog fotokemijskog procesa u izoliranim molekulama. Prema Woodward-Hoffmannovim pravilima, reaktivno pobuđeno elektronsko stanje reaktanta ima dvostruko popunjenu LUMO orbitalu koja tijekom fotokemijske reakcije postaje HOMO orbitala produkta.

Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković (IRB), u suradnji s kolegama s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (PMF) i Katalonskog Instituta za nanoznanosti i nanotehnologije iz Barcelone, razvili su nanostrukture koje bi se mogle primijeniti u dijagnostičkim uređajima nove generacije. Dobivene nanostrukture objedinjuju iznimnu stabilnost s mogućnošću detekcije molekula pri vrlo niskim koncentracijama.