Međutim, znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković pokazuju da teorijska fizika može biti i nešto sasvim drugo, podloga za razvoj naprednih medicinskih tehnologija.
Upravo s tom idejom razvijen je projekt Micro4Nano, usmjeren na razvoj multifunkcionalnih nanonosača, mikroskopskih sustava tisuće puta manjih od debljine ljudske kose koji se mogu koristiti za precizno snimanje tkiva ili ciljano dostavljanje lijekova.
"Naš zadatak na projektu je objasniti ponašanje materijala na kvantnoj i nanoskali", objašnjava dr. Ivor Lončarić, glavni istraživač IRB-a na projektu. "Jednostavnije, mi proučavamo kako se ovi materijali ponašaju na razini pojedinačnih atoma i molekula, jer upravo ta svojstva određuju hoće li nanonosač uspješno pronaći svoju metu u tijelu ili će se vezati za nešto drugo."
Dok se većina projektnog konzorcija bavi eksperimentalnim aspektima, IRB tim daje važan doprinos kroz teorijsko modeliranje i simulacije. Zahvaljujući tim simulacijama, eksperimentalni timovi mogu učinkovitije dizajnirati materijale s točno željenim svojstvima, od boja koje svijetle pod određenim svjetlom, do kapsula koje se otapaju samo u prisustvu određenih stanica.
Cilj je i više nego ambiciozan, omogućiti nanonosačima da prenesu lijek samo do stanica tumora, bez oštećenja zdravog tkiva, što bi predstavljalo golem iskorak prema personaliziranoj i manje invazivnoj medicini. Također se razvija tehnologija za nelinearnu mikroskopiju koja omogućuje detaljno promatranje živih stanica i tkiva u tri dimenzije, s nevjerojatnom preciznošću.
Mladi istraživači kao pokretači promjene
Posebno mjesto u projektu zauzimaju mladi istraživači. Kroz program razmjene, poznate kao "secondments", znanstvenici borave mjesecima u partnerskim institucijama diljem svijeta.
Dvoje doktoranada IRB-a proveli su nekoliko tjedana u farmaceutskom istraživačkom institutu u Maleziji gdje su ne samo stjecali nova znanja, već i vodili radionice iz simulacija i strojnog učenja. Za jednu od njih to je bio prvi kontakt s istraživanjima u farmaciji i prvo iskustvo u organizaciji edukativnog događanja. Za drugog, koji nikada prije nije bio izvan Europe, iskustvo je pokazalo da se znanost radi svugdje na prilično sličan način, unatoč kulturnim razlikama.
Znanost je sve manje individualna, a sve više timski sport. Baš kao u timskom sportu, bez obzira koliko je dobar najbolji igrač, bez kvalitetnog tima nećete daleko dogurati.
Projekt je prije dr. Lončarića vodio dr. sc. Luca Grisanti, talijanski znanstvenik Zavoda za teorijsku fiziku koji je radio nekoliko godina na IRB-u prije nego se vratio u Italiju. Dr. Grisanti ističe mobilnost mladih znanstvenika kao ključnu za širenje vidika i brži put do novih otkića. "Ako ste uvijek u istom okruženju, uvijek ćete gurati u sličnom smjeru, ponavljajući i neke greške koje su drugi već radili. Ako počnete razgovarati s ljudima koji rade slične stvari s druge strane svijeta, to vam omogućuje da vidite stvari iz druge perspektive, mijenjajući način na koji radite svoja istraživanja, napredujući puno brže.", objašnjava dr. Grisanti.
Interdisciplinarnost i ljudi kao najjači alat
Uz međunarodna iskustva znanstvenika, projekt Micro4Nano primjer je istinske interdisciplinarnosti jer povezuje fiziku, kemiju, biologiju i farmaciju te pokazuje da kad se uspostavi sinergija između različitih načina gledanja na iste probleme, teorijski fizičari mogu pružiti eksperimentalcima osnovno fizikalno razumijevanje njihovih rezultata, dok eksperimentalci daju povratnu informaciju o tome što je praktično izvodljivo.
S druge strane projekt pokazuje da nije nužno imati najskuplje uređaje da bi se stvarala vrhunska znanost, nego da najvažniji resurs čine ljudi. Znanje, spremnost na suradnju i otvorenost za učenje su ono što pokreće granice mogućeg.
"Znanost je sve manje individualna, a sve više timski sport", naglašavaju sugovornici. "Baš kao u timskom sportu, bez obzira koliko je dobar najbolji igrač, bez kvalitetnog tima nećete daleko dogurati."
Institut Ruđer Bošković svakako ima tim koji može igrati u međunarodnoj ligi. Kroz projekte poput Micro4Nano, hrvatski znanstvenici ne samo da doprinose razvoju naprednih tehnologija za medicinu budućnosti, već i potvrđuju da su ljudi, njihovo znanje, kreativnost i međusobna suradnja, najjači alat svake znanstvene institucije.
Projekt Micro4Nano financiran je sredstvima Europske unije kroz program Obzor 2020 u okviru Marie Skłodowska-Curie Actions (MSCA-RISE) aktivnosti s ukupnim iznosom od 795.800 eura za period 2021.-2026. godine.
