Prijeđite na glavni sadržaj
  1. Institut Ruđer Bošković
  2. Priče

Priče

Priče s IRB-a donose ljude iza znanosti: portrete i reportaže o istraživačima, studentima i timovima koji pomiču granice znanja. Kratko, razumljivo i inspirativno, iz Zagreba, s međunarodnim odjekom.

Mogu li čelične kuglice riješiti problem plastičnog otpada?

26.2.2026.

Ljudi melju stvari tisućljećima, žito u brašno, začine u prah. Ali što ako udarci mogu rastavljati materijale na molekularnoj razini, kidajući kemijske veze i vraćajući složene tvari na njihove osnovne građevne blokove?

Mravi pod stresom: što nam otkrivaju o onečišćenju i globalnom zatopljenju

18.2.2026.

Kad mlada istraživačica nekome u Hrvatskoj kaže da proučava mrave, reakcija je gotovo uvijek ista, iznenađenje. No čim razgovor krene u detalje, iznenađenje se brzo pretvara u interes, jer svijet mrava rijetko tko doista poznaje. Zato tijekom godine pokušava odvojiti vrijeme i za popularizaciju znanosti, a posebno je veseli trenutak kad djevojčice ostanu fascinirane činjenicom da su u mravljoj koloniji upravo ženke te koje “nose” sav posao, od potrage za hranom do održavanja čistoće gnijezda.

Fuzija kao energija budućnosti, hrvatski doprinos u srcu europskog projekta

18.2.2026.

Kad dr. sc. Kristina Tomić Luketić, znanstvenica Zavoda za eksperimentalnu fiziku Instituta Ruđer Bošković, nekome kaže da radi na fuziji, reakcija je gotovo uvijek ista, veliko zanimanje i niz potpitanja. Većina ljudi čula je za fuziju kao energiju budućnosti, ali malo tko zna koliko su u toj priči važni Hrvatska i, konkretno, IRB.

U tamnoj materiji genoma: gdje ponavljanja DNA čuvaju stabilnost i donose promjene

13.2.2026.

Kada Eva Šatović Vukšić nekome kaže čime se bavi, reakcija je gotovo uvijek ista: iznenađenje, pa znatiželja, i želja da čuju više o radu u laboratoriju. Eva se bavi onim što je dugo bilo u sjeni, repetitivnim (ponavljajućim) sekvencama DNA iz tzv. “tamne materije genoma”, koje su važne za strukturu, funkciju i integritet genetičkog materijala.

Dok većina jača imunitet, dr. sc. Sonja Marinović ga želi razumjeti

12.2.2026.

U stvarnosti, imunološki sustav je sofisticirana mreža odluka, signala i ravnoteža. Njegova je zadaća štititi nas od infekcija, ali i prepoznati kada nešto u tijelu krene po zlu, a stanice se počnu ponašati poput tumorskih. Ponekad, jednako važno, imunološki sustav može i pogriješiti pa se okrenuti protiv vlastitog tkiva ili reagirati pretjerano, stvarajući alergije i autoimune bolesti.

Od laboratorija do tramvaja, antimikrobne (nano)prevlake za sigurniji dodir

11.2.2026.

Svakodnevno, automatski, dodirujemo različite površine. Od držača u tramvajima i autobusima, tipkama za otvaranje vrata u liftovima, rukohvata na stepenicama, do kvaka, prekidača u bolnicama i domovima za starije osobe. Sve te površine dnevno dodiruje veliki broj ljudi pri čemu ostavlja na njima mikroorganizme koji su se nakupili na njihovim rukama. I zato se baš u toj svakodnevnoj automatskoj rutini krije jedan od važnih puteva prijenosa infekcija, preko često dodirivanih površina.

Što je „tamna materija genoma“? Objašnjavaju znanstvenici, a recenziraju djeca

5.2.2026.

Frontiers for Young Minds je časopis jedinstven po tome da znanstvene radove recenziraju djeca i mladi, uz mentorstvo znanstvenika. Upravo u tom časopisu su dr. sc. Eva Šatović-Vukšić i dr. sc. Miroslav Plohl objavili članak o satelitnoj DNA, dijelu genoma koji se dugo smatrao beskorisnim, a danas znamo da utječe na sve, od očuvanja integriteta stanica do ponašanja.

Kako mikroorganizmi u tlu mogu pomoći biljkama da se bolje nose s klimatskim promjenama

19.1.2026.

Znanstvenice Instituta Ruđer Bošković pokrenule su projekt CLIMAGRIT u kojem istražuju kako „dobre“ bakterije iz tla mogu povećati otpornost biljaka na klimatske promjene.

Nanotehnologija u službi zdravlja: kako znanstvenici s IRB-a razvijaju alate budućnosti za biologiju i medicinu

16.7.2025.

Kad pomislite na teorijsku fiziku, vjerojatno će vam na pamet pasti velike ploče s formulama i apstraktnim jednadžbama koje predstavljaju crne rupe ili kvantne čestice. Nešto što se događa negdje daleko, razumljivo tek šačici stručnjaka.

Upoznajte Mateu Raić, mladu znanstvenicu koja sudjeluje u razvoju baterija budućnosti za održiviji svijet

3.6.2025.

U svijetu u kojem energetska učinkovitost više nije luksuz nego potreba, u Laboratoriju za molekulsku fiziku i sinteze novih materijala na Institutu Ruđer Bošković (IRB) odvija se potraga za rješenjem koje bi moglo preoblikovati način na koji pohranjujemo i koristimo energiju.

Molekule koje grade budućnost: Marina Šekutor i znanost s dijamantnim potencijalom

13.5.2025.

Zašto bi vas trebale zanimati molekule koje izgledaju kao sićušni dijamanti? Upoznajte hrvatsku kemičarku dr. sc. Marinu Šekutor čiji rad ima potencijal oblikovati tehnologije sutrašnjice. Marina je za svoj dosadašnji rad dobila Nagradu Grada Zagreba.

Hrvatski studenti prvi put u polufinalu Međunarodnog turnira fizičara, uz podršku mentorice s IRB-a

7.5.2025.