Prijeđite na glavni sadržaj

Četvrta godina // Fourth Year Project Results

Tijekom 4. godine (završne) rada na projektu HRZZ-IP-2013-11-1623 REQUENCRIM postignuti su sljedeći rezultati:

  • Nastavljen je monitoring temperature i relativne vlažnosti u špiljama Modrič i Lokvarka, te je kompletiran niz od 4 godine. Pokazano je da srednja temperatura u špiljama odgovara prosječnoj godišnjoj temperaturi zraka, što je osnovni preduvjet za istraživanje paleoklime na temelju siga.
  • Izmjeren je sastav stabilnih izotopa (δ13C i δ18O) u uzorcima sige iz Nove Grgosove špilje i špilje Modrič.
  • Metodom 14C određena je starost sige iz Lokvarke, koja nije bila pogodna za U-Th datiranje zbog velikog udjela detritusa u sigama koji je posljedica izrazite pukotinske poroznosti (fracture flow).
  • Sige iz Nove Grgosove i špilje Modrič su datirane metodom U-Th. Obje sige iz Nove Grgosove špilje (NG-3 i NG-7) su u potpunosti holocenske starosti te je izotopni zapis očekivano nešto manje varijabilnosti. Iako kratkog vremenskog raspona, petrografija, kvaliteta sigovine i koncentracija U i Th čine stalagmite iz Nove Grgosove špilje najboljima od svih uzorkovanih siga. Sige iz špilje Modrič (MOD-31, MOD-32, MOD-33) obuhvaćaju najdulje vremenske intervale od prije 365 ka BP do sadašnjosti. Velike amplitude δ13C (≈11‰) i δ18O (≈5‰) upućuju da su zabilježene značajne promjene temperature, količine oborina, vegetacijskog pokrova i sl., a njihova točna geokronološka determinacija bit će moguća nakon dodatnih U-Th datacija koje su u tijeku. Eventualna replikaciju izotopnog signala u dijelovima siga koji su istodobno taloženi dodatno bi potvrdila ravnotežne taložne uvjete pokazane Hendy testovima, a što je također jedan od uvjeta za praćenje klimatskih promjena.
  • Određena je i 14C aktivnost recentnog kalcita sakupljenog na staklu u špilji Modrič.
  • Izmjeren je izotopni sastav (δ2H i δ18O) oborina i prokapnice u špilji Modrič. Analizirane su vremenske promjene izotopnog sastava prokapnice i uspoređene s onima u kišnici - značajno su manje sezonske fluktuacije u prokapnici u odnosu na kišnicu, što također ukazuje na pogodnost određenih siga za paleoklimatska i paleookolišna istraživanja.
  • Metodom 14C je određena je starost sedre s područja rijeka Zrmanje i Krupe. Većinom je to sedra iz razdoblja Holocena, a dva uzorka stare kompaktne sedre su datirana metodom U-Th. Određena je i starost organskog ostatka sedre metodom 14C. Povezana je starost sedre s nadmorskom visinom na kojoj je sedra pronađena.
  • Određena je 14C aktivnost i δ13C vrijednost u uzorcima DIC-a (otopljeni anorganski ugljik - dissolved inorganic carbon) na različitim lokacijama duž toka rijeka Zrmanje i Krupe. 14C aktivnosti su pokazale porast u rijeci Zrmanji u nizvodnom toku od a14CDIC ≈ 78 pMC (izvor rijeke Zrmanje) do ≈90 pMC (Berberov buk). δ13C vrijednosti (δ13CDIC) su uglavnom ujednačene u nizvodnom toku (kreću se između -12,8 i -11,4 ‰). Izmjerene vrijednosti temperature, pH i koncentracije bikarbonata i kalcija pokazale su da su kemijski uvjeti za taloženje karbonata, odnosno nastajanje sedre, zadovoljeni na svim lokalitetima duž toka Zrmanje i Krupe osim na izvorima.
  • Posebno je analizirana evolucija gotovo 12 m fosilne visoke sedrene barijere Gazin kuk u rijeci Zrmanji. Rezultati datiranja sedrenog profila metodom 14C su pokazali da je rast barijere bio uglavnom pravilan te da se taloženje odvijalo tijekom Holocena, u tri različita klimatska razdoblja (atlantik, subboreal, subatlantik). S obzirom da je u razdoblju rasta holocenska klima pokazala značajnu varijabilnost kroz promjene iz najtoplijeg i vlažnog razdoblja u toplo i suho te u hladno i vlažno, može se pretpostaviti da je bilo značajnih promjena u temperaturama i padalinama.
  • Uspoređen je izotopni sastav (a14C i δ13C)  vodnih mahovina iz krških područja (Plitvička jezera, rijeke Zrmanja i Krupa) s vrstama mahovina i mikrolokacijama na kojima rastu i ustanovljeno je nekoliko različitih grupacija mahovina, čime je pokazano da različite vrste mahovina imaju različite vrijednosti faktora frakcionacije 13C iz otopljenog CO2 u mahovinu (εmoss/g-aq) i prema tome različite mehanizme fotosinteze te različite prilagodbe na slične okolišne uvjete. Diskutirana je i mogućnost primjene δ13C vrijednosti fosilnih ostataka mahovina u datiranju neaktivnih sedri.
  • Nastavljeno je praćenje algnih vijenaca koje gradi alga Lithophyllum byssoides na nekoliko lokacija duž hrvatske obale Jadranskog mora. Izmjerena je starost i sastav stabilnih izotopa (δ13C i δ18O) nekoliko profila algnih vijenaca. Većina uzoraka ima δ13C vrijednosti tipične za marinske karbonate, od -1 do 2 ‰. Rezultati 14C starosti i MRE (Marine Reservoir Effect) morskih organizama pokazuju veliki raspon 14C starosti, kao i rezervoara od 51 ± 26 god 14C do 869 ± 53 god 14C. Napravljene su preliminarne krivulje promjene morske razine tijekom posljednjih 2000 godina. Morfologija algnih vijenaca odgovara fazama relativne promjene morske razine i fazama brzih klimatskih promjena.
  • Detaljno su analizirane četiri algne strukture na tri lokacije na području Istre: dvije strukture na području južne Istre i dvije na području istočne istarske obale. U odnosu na algne vijence u Mediteranu čija širina maksimalno doseže i 2 m, ili one na području Srednjeg Jadrana gdje dosežu 1,8 m, algni vijenci na području Istre znatno su manjih dimenzija. Izrađena je precizna krivulja relativne morske razine za razdoblje od 1500 godina na području Istre. Vertikalna greška iznosi ±10 cm, što je u odnosu na druge dostupne markere gotovo zanemarivo.
  • Istražujući mogući utjecaj klimatskih promjena, povećanja temperature i razine mora na žive algeLithophyllum byssoideszapočeli smo praćenje stanja postojećih algnih vijenaca na dvije lokacije duž hrvatske obale (otoku Visu i na Dugom otoku). Bilježili smo trenutno stanje živih talusa alge (živ, djelomice erodiran, potpuno erodiran/ne postojeći) dva puta godišnje (tijekom ljeta i zime). Rezultati su jasno pokazali povezanost porasta razine mora/temperature mora i promjena u morfologiji algnog vijenca. Iako alga i dalje raste, ona danas ne gradi vijence što se može povezati s trenutnim bržim porastom razine mora. Postojeći algni vijenci danas su pod značajnim utjecajem biodegradacije i deterioracije.
  • Dana 12.11.2018. održana je Završna radionica, koja je omogućila uvid u sve prikupljene rezultate kroz sve 4 godine istraživanja. Suradnici projekta su pred 60-ak slušatelja prezentirali svoje aktivnosti, postignuća i rezultate u 10 vrlo zanimljivih predavanja. Priređena je Knjiga sažetaka koja sadrži sažetke ili kraća priopćenja svih usmenih izlaganja, bibliografiju projekta i bogatu galeriju fotografija koje su snimili suradnici projekta. Prikazane su karakteristične faze terenskog istraživanja, laboratorijskog rada i diseminacijskih aktivnosti.

  • Suradnici su svoje rezultate prezentirali i na međunarodnim skupovima: 9th International Geomorphological Congress, 6.-11.11.2017., India; INQUA - 5th Regional Scientific Meeting on Quaternary Geology, 9.-10.11.2017., Starigrad-Paklenica; 23rd International Radiocarbon Conference, 17.-22.6.2018, Trondheim, Norveška; 26th International Karstological School "Show Caves and Science", 18.-22.6.2018., Postojna, Slovenija; 4th Coastal and Maritime Mediterranean Conference CM2, 28.11.-1.12.2017., Split; International Geographical Union Regional Conference, 6.-10.8.2018., Kanada. Popis svih radova i konferencijskih priopćenja nalazi se na Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji
  • Suradnici projekta su objavili ukupno 5 znanstvenih radova u međunarodnim časopisima, a u fazi recenzije su dva rada, te dva rada u pripremi za slanje u časopise. Dobiveni rezultati omogućit će još nekoliko radova u časopisima tijekom sljedeće 3 godine.
  • Otvorena i stranica na ResearchGate-u https://www.researchgate.net/project/Reconstruction-of-the-Quaternary-environment-in-Croatia-using-isotope-methods-REQUENCRIM .

 

Projekt je vrlo složen i opsežan (obiman terenski rad, sakupljanja uzoraka na nepristupačnim lokacijama, veliki broj zahtjevnih analiza, složena obrada podataka i njihovo međusobno povezivanje radi pravilne interpretacije). Sakupljen je veliki broj podataka, pa će se nastaviti raditi na zajedničkim radovima.

Ova stranica koristi kolačiće

neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.

Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.