Akvakultura školjkaša jedan je od najbrže rastućih gospodarskih sektora proizvodnje hrane, zbog globalnog porasta potražnje za plodovima mora. Optimalni uvjeti okoliša u Jadranu osiguravaju gotovo idealne uvjete za akvakulturu školjkaša. Tradicionalni način uzgoja školjkaša u području istočnog Jadrana odvija se u cijelosti u prirodnoj sredinizbog čega je potpuno ovisan o uvjetima uzgojne sredine. Pogodna područja za uzgoj su u području plime i oseke, unutar estuarija i zaštičenih zaljeva. Obala Jadrana karakterizirana je velikom prostornom i vremenskom raznolikošću hidroloških uvjeta i razine hranjivih tvari kao i rizikom zbog donosa antropogenih zagađivala s kopna. Navedeni čimbenici stresa, pojedinačno ili u kombinaciji, mogu direktno utjecati na cjelokupno fiziološko stanje školjkaša i posljedično njihovu sposobnost obrane od patogena i nerezidentnih mikroba. Bakterije roda Vibrio koje se prirodno javljaju u vodenom stupcu, povezane su sa epidemijama bolesti u akvakulturi i mogu se prenositi na višu trofičku razinu infekcijom otvorenih rana ili konzumacijom kontaminirane sirove ili nedostatno termički obrađene morske hrane. Trenutno dostupni podatci o mikrobnoj zajednici školjkaša i o podložnosti ovih organizama potencijalno patogenim bakterijama su sporadični i zastarjeli za područje istočnog Jadrana. Nadalje, obalna područja mogu biti izložena vremenskim poremećajima različite učestalosti i intenziteta, poput iznenadnih obilnih padalina ili toplog/ hladnog vala. Ekstremne varijacije vremenskih uvjeta pripisuju se globalnom zatopljenju. Ipak, još je uvijek nepoznato hoće li i do koje mjere intenziviranje klimatskih promjena predviđeno u bliskoj budućnosti imati učinak na akvakulturu unutar osjetljivih ekosustava kao što suuzduž istočne obale Jadrana. Zbog svega navedenog, daljnje povećanje produktivnosti i održivost jadranske akvakulture zahtijeva obuhvatnije znanje o međudjelovanju uzgojnog okoliša i komercijalno važnih školjkaša. U tom smislu, od iznimne važnosti biti će razumijevanje načina na koji lokalne promjene okolišnih uvjeta, bilo prirodne ili antropogene, utječu na sposobnost školjkaša da neutraliziraju fiziološki stres i odupru se bakterijskoj infekciji. Navedeni  aspekt će imati sve veću važnost u bliskoj budućnosti, zbog mogućeg nepovoljnog učinka globalnih klimatskih promjena u kombinaciji sa sve intenzivnijim antropogenim pritiscima koji se očekuju u obalnom području Jadrana.

CILJEVI PROJEKTA:
1) procijeniti fiziološki odgovor dagnji (Mytilus galloprovincialis) i kamenica (Ostrea edulis) sa dvije uzgojne lokacije u Limskom kanalu i Malostonskom zaljevu (Bistrina) na promjene prirodnih i antropogenih okolišnih uvjeta
2) odrediti detaljnu strukturu zajednice bakterija Vibrio, s naglaskom na potencijalno patogene vrste, u morskoj vodi, sedimentu i tkivima školjkaša
3) odrediti strukturu i prostorno vremensku dinamiku mikrobne zajednice morske vode, sedimenta i tkiva školjkaša