Klimatske promjene već dulje vrijeme mijenjaju pravila igre u poljoprivredi diljem Europe. Sve češći toplinski valovi, produžena sušna razdoblja i nepredvidive količine oborina postaju nova stvarnost s kojom se poljoprivrednici moraju nositi. Hrvatska nije iznimka, a Varaždinska županija, kao jedno od važnijih poljoprivrednih područja u Hrvatskoj, već godinama osjeća te promjene. Tako je između 2005. i 2023. godine suša uzrokovala ekonomske gubitke procijenjene na 560 milijuna eura.
„Usred ovih izazova pokrenuli smo projekt „Integracija znanosti i tradicije za otpornu i održivu proizvodnju hrane u doba klimatskih promjena – CLIMAGRIT“. Želimo spojiti znanost i iskustvo poljoprivrednika kako bismo razvili konkretna rješenja. Naš cilj je omogućiti poljoprivredi da ostane održiva i otporna u nadolazećim desetljećima, a ključno pitanje na koje tražimo odgovor je mogu li mikroorganizmi koji žive u tlu pomoći biljkama da se nose s klimatskim promjenama?" objašnjava dr. sc. Ines Sviličić Petrić, voditeljica projekta iz Zavoda za istraživanje mora i okoliša.
Projekt vrijednosti 583.752,84 eura je jedan od 19 projekata koji su na razini Republike Hrvatske financirani iz Programa Konkurentnost i kohezija 2021–2027, u okviru Poziva "Jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama i upravljanja rizicima (PK.3.4.17)".
Nevidljiva pomoć iz tla: biostimulansi i mikrobiom
Istraživački tim će rješenje za otpornost biljaka pokušati pronaći u svijetu koji golim okom ne vidimo. Uspješna poljoprivredna proizvodnja temelji se na složenoj međusobnoj povezanosti tri ključne komponente: biljke, tla i mikrobioma. Biljka predstavlja proizvođača hrane i centar vidljivog poljoprivrednog sustava, dok tlo osigurava fizičku potporu, vodu i hranjive tvari. Mikrobiom pak čini nevidljivi, ali ključni dio sustava. Ova zajednica mikroorganizama, koja žive na i u biljci, u tlu i oko korijena, pomaže biljci u usvajanju vode i hranjivih tvari, potiče njen rast i razvoj te djeluju kao prirodna zaštita od različitih stresora, uključujući klimatske stresove poput suše. Zajedno, ove tri komponente određuju zdravlje, prinos i kvalitetu usjeva.
Suša je jedan od najvećih izazova za poljoprivredu Varaždinske županije, zbog čega projekt CLIMAGRIT posebnu pozornost posvećuje razvoju mikrobnih biljnih biostimulansa (poznatih kao mikroorganizmi promotori biljnog rasta) koji bi pomogli biljkama da lakše prebrode sušna razdoblja.
"Ovdje ne govorimo o genetski modificiranim organizmima ili kemikalijama. Govorimo o selekcioniranim prirodnim mikroorganizmima promotorima biljnog rasta koji već postoje u ekosustavu tla, a mi ih samo ciljano pripremamo i primjenjujemo kako bi pomogli biljkama u kritičnim trenucima," pojašnjava Sviličić Petrić.
Istraživanje će krenuti od laboratorijskih pokusa u kontroliranim uvjetima, gdje će znanstvenici procijeniti koji mikroorganizmi najbolje funkcioniraju u uvjetima suše, a zatim će slijediti terenska istraživanja. Varaždinska županija kao glavni partner, osigurat će snažnu povezanost projekta s lokalnom zajednicom, poljoprivrednicima i razvojnim politikama između ostalog i odabirom OPG-ova koji će sudjelovati kao partneri u terenskim pokusima na stvarnim usjevima, s naglaskom na tradicijske, autohtone sorte osjetljive na sušu. Riječ je o kulturama s EU oznakama izvornosti koje predstavljaju vrijedan dio lokalne i nacionalne baštine te su prirodno prilagođene našem tlu, klimi i mikroorganizmima. U vremenu klimatskih promjena, održiva rješenja započinju lokalno u tlu, sortama i znanju koje već imamo.
Od vremenskih podataka do predviđanja suše
Drugi dio istraživanja fokusira se na razvoj sustava za rano prepoznavanje i predviđanje rizika od suše na području Varaždinske županije, temeljen na povezivanju lokalnih i globalnih izvora podataka. Poseban naglasak stavljen je na razumijevanje povezanosti između rizika od suše i promjena u sastavu mikrobioma tla, čime se doprinosi dubljem razumijevanju ekoloških posljedica klimatskih promjena na "mikrosvijet" ispod površine i razvoju alata za informirano upravljanje rizicima u poljoprivredi.
Takav alat omogućio bi poljoprivrednicima i lokalnim vlastima da reagiraju na vrijeme i prilagode raspored navodnjavanja, posade otpornije kulture ili poduzmu druge mjere prije nego što suša postane stvarni problem.
"Predviđanje suše nije samo meteorološko pitanje. Mi želimo razumjeti kako klimatski uvjeti utječu na život u tlu i kako promjene u mikrobiomu mogu biti rani signal da se nešto mijenja," kaže Sviličić Petrić.
Tko su partneri na projektu?
Projekt CLIMAGRIT izravno se nadovezuje na projekt PERSPIRE (2020.–2023.), također financiran europskim sredstvima, u kojem su znanstvenici razvili metodologiju, izolirali mikroorganizme otporne na stres kao potencijalne promotore rasta biljaka te uspostavili suradnju s ključnim dionicima u prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama.
Tema kojom se projekt bavi zahtijeva suradnju različitih znanstvenih područja, zbog čega CLIMAGRIT okuplja stručnjake iz više institucija od Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta Sjever, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku do Instituta za antropologiju. Svaki partner doprinosi jedinstvenim znanjima, a tek njihovo povezivanje omogućuje cjelovito razumijevanje utjecaja klimatskih promjena na tlo, biljke i poljoprivredu.
S IRB-a u projektu sudjeluju dr. sc. Ines Sviličić Petrić kao voditeljica, dr. sc. Ivana Babić, dr. sc. Maja Ivanić i dr. sc. Sanja Frka Milosavljević. Polazeći od interdisciplinarne prirode samog IRB-a, projekt CLIMAGRIT povezuje ove znanstvenice različitih profila u zajedničkom istraživanju prilagodbe poljoprivrede klimatskim promjenama od mikrobioloških istraživanja utjecaja suše na tlo i razvoja mikrobnih biostimulansa, preko ispitivanja uloge tipa tla u njihovoj djelotvornosti, do procjene stresa i zdravlja biljaka putem hlapivih organskih spojeva.
Zašto je ovo važno sada?
Klimatske promjene već utječu na poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj, a Republika Hrvatska u svojoj Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama ističe poljoprivredu kao jedan od najranjivijih sektora. Učestalost i intenzitet suša, poplava i toplinskih valova rastu, a s njima i ekonomski gubici.
"Ovo nije pitanje budućnosti, već sadašnjosti. Poljoprivrednici već osjećaju promjene, prinosi padaju, a tradicijske kulture koje su bile pouzdane generacijama postaju nesigurne. Zato moramo djelovati sada," naglašava Sviličić Petrić.
Projekt CLIMAGRIT fokusira se na tri klimatski ranjiva sektora: poljoprivredu (otpornost na sušu, prinose biljaka), zdravlje (utjecaj suše na kvalitetu prehrambenih proizvoda te time na ljudsko zdravlje) i prirodne ekosustave (očuvanje tla i mikrobne bioraznolikosti). Cilj je razviti lokalno prilagođena rješenja koja mogu funkcionirati u stvarnim uvjetima, a ne samo u laboratoriju.
Od bakterija do sigurnosti hrane
Može li se uspjeh ovog projekta mjeriti samo u broju novih mikroorganizama ili točnosti modela? Ne. Uspjeh će se mjeriti u tome hoće li tradicionalne kulture preživjeti sljedeću sušu, hoće li mali poljoprivrednici moći planirati proizvodnju s većom sigurnošću, hoće li lokalna zajednica imati alate za odgovor na klimatske rizike.
"Na kraju, ovdje govorimo o sigurnosti opskrbe hranom u uvjetima klimatskih promjena. To je složen izazov koji zahtijeva integraciju znanosti i prakse, laboratorija i polja, podataka i iskustva. CLIMAGRIT pokušava upravo to," zaključuje dr. sc. Ines Sviličić Petrić.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 583.752,84 eura, od čega se 496.189,89 eura financira bespovratnim sredstvima iz europskih fondova. Projekt će trajati od siječnja 2026. do lipnja 2029. godine, a provodi se u suradnji s Varaždinskom županijom kao glavnim partnerom.
