Investigating the spatio-temporal distribution and environmental impact of microplastics in coastal waters of the northern Adriatic.

The network action DNAqua-Net aims at connecting expertise and stakeholders around the topic of DNA-based environmental monitoring. The network is coordinated at the University Duisburg-Essen.

Projektom APMO ostvarit će se administrativni, pravni i tehnički uvjeti za provedbu infrastrukturnog projekta Morskog eksperimentalnog centra bioraznolikosti (MORExpo).

Opći cilj IPA Adriatic međugraničnog programa je jačanje kooperacije i održivog razvoja u Jadranskoj regiji putem realizacije inicijativa koje se odnose na tri glavne osi: ekonomsku, socijalnu i institucionalnu kooperaciju.

Glavni cilj IPA Adriatic BALMAS projekta je uspostaviti zajednički međugranični sustav koji bi povezivao sve znanstvenike, stručnjake i odgovorne nacionalne institucije na Jadranu kako bi se izbjegao neželjeni rizik za okoliš i ljude zbog mogućeg utjecaja štetnih akvatičkih organizama i patogena (engl. HAOP - Harmful Aquatic Organisms and Patogens) koji se potencijalno prenose balastnim vodama i sedimentima. Jedan od ciljeva je i uspostavljanje sustava ranog upozoravanja o prisutnim HAOP vrstama u lukama (engl. EWS – Early Warning System), te sustava za potporu nadležnim institucijama za brže i učinkovitije donošenje odluka o upravljanju balastnim vodama na Jadranu (engl. Adriatic BWM DSS – Balast Water Managment Decision Support System). Razvojem zajedničkog sustava kontrole i upravljanja, projekt BALMAS će osigurati ujednačene uvjete u upravljanju balastnim vodama na Jadranu, čime će se olakšati transport plovilima, te osigurati bolja zaštita okoliša i ekonomska održivost upravljanja morskim resursima.

Nanotehnologija ima velik utjecaj na mnoge industrijske grane, a primjena nanočestica bilježi u trajni porast u različitim poljima, od industrije boja i automobilske industrije do primjene u predmetima opće uporabe, kao što su to kreme za sunčanje i osvježivaći zraka, te biologije i medicine.

Školjkaši predstavljaju značajan dio hrvatske i svjetske ribarnice, međutim njihova osjetljivost na kontaminacije toksinima raznih algi rezultira povremenim trovanjem hranom kod ljudi. Upravo iz tog razloga njihova je komercijalna vrijednost u stalnom riziku.

Ovaj projekt, koji je usmjeren izučavanju i usporedbi biološkog i anorganskog aspekta biomineralizacije tijekom embrionalnog razvoja školjkaša, glavonožaca i morskih ježinaca, karakterizaciji tih naprednih materijala i istraživanju proteoma predstavlja osnovu daljnjeg unaprjeđenja i razvoja fundamentalnih i sveobuhvatnih modela biomineralizacije.

Biomineralizacija je složen skup biokemijskih i fizioloških procesa tijekom kojih živi organizmi stvaraju čvrste strukture-biominerale. U morskim organizmima procesi biomineralizacije započinju u ranim embrionalnim razvojnim stadijima, odvijaju se tijekom čitavog životnog ciklusa, a očituju se u kalcifikaciji, dekalcifikaciji i polimorfnim promjenama minerala u tkivima, ljušturama ili skeletima.

Antropogeno onečišćenje karakterizirano je raspršenim unošenjem onečišćivača u sve dijelove biosfere pa tako nema ekosustava bez tragova ljudske aktivnosti jer su i nenaseljeni dijelovi pod utjecajem onečišćivača donosenih zračnim i morskim strujama.