Prijeđite na glavni sadržaj

Projekti

Terapijski potencijal neurosteroida i neurotrofina u demenciji

Demencija predstavlja sindrom globalnog i progresivnog propadanja kognitivnih sposobnosti, koji obično pogađa starije osobe. Kako se tijek demencije za sada ne može zaustaviti te s obzirom na ubrzano starenje stanovništva i produljenje životnog vijeka, u skoroj budućnosti demencija će postati jedan od vodećih globalnih problema. Neurosteroidi poput dehidroepiandrosterona (DHEA) i njegovog sulfata (DHEAS), kao i neurotrofini poput moždanog neurotrofnog čimbenika (BDNF), uključeni su u brojne važne funkcije mozga poput neuralne plastičnosti, učenja, pamćenja i ponašanja te pokazuju potencijal u prevenciji i liječenju demencija. Cilj projekta je istražiti neuroprotektivni potencijal i mehanizme djelovanja DHEA(S) i BDNF u demenciji, kombinacijom staničnih, animalnih i istraživanja na ispitanicima. Stanični i molekularni mehanizmi protektivnog djelovanja DHEA(S) i BDNF s posebnim naglaskom na ulogu PI3K signalnog puta istražiti će u primarnoj kulturi neurona C57BL/6 miša tretiranoj Aß-oligomerima kao in vitro modelu Alzheimerove bolesti (AB). Transgeničnim animalnim modelom AB (3xTg-AD miševi), istražiti će se mehanizmi protektivnog djelovanja DHEA(S), s fokusom na promjene BDNF-a i PI3K signalnog puta, in vivo testiranjem kognitivnih funkcija testovima ponašanja te ex vivo analizom patohistoloških, neurokemijskih i strukturnih promjena u tkivu i prerezima mozga, kao i metabolomskog profila u plazmi miševa. U ispitanika sa demencijama i blagim spoznajnim poremećajem (MCI), istražiti će se genetski (BDNF i SULT2A polimorfizmi) i epigenetski (DNA metilacija BDNF promotora) čimbenici uključeni u ekspresiju i regulaciju BDNF i DHEA(S) te povezanost njihove koncentracije u plazmi sa simptomima demencije. Dobiveni rezultati trebali bi pridonijeti boljem razumijevanju složene patofiziologije demencija, razvoju lako dostupnih biokemijskih, metabolomskih i (epi)genetičkih biomarkera u svrhu ranog otkrivanja i praćenja bolesti te novih pristupa u prevenciji i liječenju demencija.

Glavni istraživač: dr.sc. Dubravka Švob Štrac

Genomski i glikanski biomarkeri PTSP-a (GlikoGenPTSP)

Napredak u razumijevanju glikanskih funkcija i struktura može ponuditi nove biomarkere PTSP-a. Rezultati GWAS studija kombiniranih s metodama visoke djelotvornosti, kao što su analize fluorescentno obilježenih glikana, pokazali su da su geni B3GAT1, SLC9A9, MGA5, FUT8, FUT3/FUT6 i HNF1A povezani s glikozilacijom u zdravih osoba iz Hrvatske. Određivanje plazmatskih i IgG N-glikana u PTSP-u, dodatno korigiranih za mogući genetski i epigenetski utjecaj, poboljšat će naše razumijevanje biološke osnove PTSP-a. Cilj predloženog projekta je istražiti povezanost između genetskih, epigenetskih i glikomskih mehanizama odgovornih za otpornost ili ranjivost na razvoj PTSP-a nakon izlaganja traumatskom iskustvu/iskustvima.

Glavni istraživač: dr.sc. Nela Pivac

Molekularna podloga i liječenje psihijatrijskih i stresom izazvanih poremećaja

Stresom izazvani poremećaji (akutni stresni poremećaj, posttraumatski stresni poremećaj), ovisnosti (alkoholizam), agresivno/suicidalno ponašanje, poremećaji hranjenja i deficit pažnje i hiperaktivni poremećaj su česti, multifaktorijalni i poligenski psihijatrijski poremećaji. Oni izazivaju značajnu patnju bolesnika i njihovih obitelji i opterećuju troškovima cijelo društvo. Molekularna podloga tih poremećaja uključuje promjene neurotransmitorskih (prvenstveno serotonina - 5-HT, noradrenalina, dopamina) i neuroendokrinih sustava i funkcionalne polimorfizme gena koji kontroliraju aktivnost pripadajućih proteina.

 
Glavni istraživač: dr.sc. Nela Pivac

Farmakogenomika i proteomika serotoninskog i kateholaminskog sustava

Serotoninski i kateholaminski (dopaminski i noradrenalinski) neurotransmitorski sustavi reguliraju fiziološke funkcije u organizmu, a povezuju se i s etiologijom složenih, poligenetskih neuropsihijatrijskih poremećaja kao što su Alzheimerova bolest (AD), frontotemporalna demencija, shizofrenija i depresija. Etiološka i psihobiološka podloga neuropsihijatrijskih poremećaja nije u potpunosti jasna, a mogla bi biti posljedica međusobnog djelovanja genetskih čimbenika, specifičnih proteina i utjecaja okoline. 

Stres, GABA-A receptori i mehanizmi djelovanja neuropsihofarmaka

Svrha istraživanja jest unaprijediti spoznaje o mehanizmima djelovanja neuropsihofarmaka, posebice tijekom njihove kronične primjene, te primjene u uvjetima stresa. Poseban naglasak stavljen je na istraživanje benzodiazepina i antidepresiva, koji se koriste u liječenju anksioznosti, nesanice i depresije, a koji u mozgu djeluju putem GABAergičnog i serotoninskog sustava. Stoga u okviru projekta pratimo promjene u ekspresiji i funkciji GABA-A receptorain vitronakon dugotrajnog izlaganja benzodiazepinima koje može izazivati pojavu tolerancije i ovisnosti. Na eksperimentalnim životinjama također se istražuju interakcije između učinaka stresa i djelovanja benzodiazepina i antidepresiva, prvenstveno na osjetljivost prema konvulzivima, te uloga serotoninskog sustava u kontroli moždane podražljivosti.

Glavni istraživač: dr.sc. Dubravka Švob Štrac

Laboratorij za molekularnu neuropsihijatriju

Ova stranica koristi kolačiće

neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.

Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.