Znanost za mir i sigurnost
Izvor: MVEP
Šezdesetak sudionika konferencije – znanstvenika i stručnjaka iz cijele Hrvatske te predstavnika različitih institucija, sastalo se u Zagrebu kako bi sagledali rezultate civilne znanstvene suradnje između Republike Hrvatske, NATO saveznika i partnerskih zemalja. Tijekom konferencije, sudionici su također razmijenili mišljenja o pokretanju potencijalnih novih aktivnosti u sigurnosnoj znanosti i tehnološkim inovacijama u skladu s hrvatskim istraživačkim prioritetima.
Konferenciju čiji je primarni cilj bio predstaviti NATO-ov program Znanost za mir i sigurnost (Science for Peace and Security ‒ SPS) zajednički su organizirali Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Odjel za nove sigurnosne izazove NATO-a i Sveučilište u Zagrebu. Na konferenciji je predstavljen i novi javni poziv za prijavu projekata za financiranje iz programa SPS.
Konferencija je održana uživo u Dvorani Blagoje Bersa na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu te putem online streaminga.
U prvom dijelu programa, sudionicima su se obratili rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Frano Matušić, pomoćnik glavnoga tajnika NATO-a za nove sigurnosne izazove David van Weel i ravnatelj Instituta Ruđer Bošković (IRB) dr. sc. David Matthew Smith.
Program konferencije nastavljen je izlaganjima znanstvenika. Tijekom konferencije, u predvorju Dvorane Blagoje Bersa održana je izložba postera i prezentacija nekoliko znanstvenih projekata koji se provode u okviru SPS programa.
Tom je prilikom ravnatelj IRB-a dr. sc. David M. Smith istaknuo kako znanstvenici Instituta već skoro dva desetljeća aktivno sudjeluju u NATO SPS programu. Tako je u okviru ovog NATO-ovog programa, IRB do sada ostvario ukupno 8 projekata vrijednih preko 1,1 milijun eura.
dr. sc. David Matthew Smith
''U ovom trenutku naši znanstvenici aktivno su uključeni u 2 NATO SPS projekta vrijedna 150 tisuća eura. Riječ je o projektu 'BioPhyMeTRE: Nove biološke i fizičke metode za trijažu u radiološkim i nuklearnim (R/N) hitnim slučajevima' te projektu 'Poboljšanje sigurnosti na granicama i lukama (E-Sicure 2)'.
Projekt BioPhyMeTRe povezuje stručnjake iz tri zemlje u području retrospektivne dozimetrije u zajedničkom radu na razvoju i unaprjeđenju komplementarnih bioloških i fizikalnih metoda retrospektivne dozimetrije.
Naime, radiološki incidenti, koji uključuju terorističke napade, bilo da je riječ o radioaktivnim ili nuklearnim materijalima, rastuća su prijetnja sigurnosti. Individualna procjena doze zračenja koju su primile žrtve iznimno je važna za učinkovitu i brzu medicinsku obradu žrtava i za optimizaciju medicinskih kapaciteta u pogledu osoblja, opreme i prostora. Zadatak hrvatskog tima jest unaprijediti i razviti brzu procjenu doze fizikalnom metodom koja koristi materijale iz okoline žrtve ili njezine osobne predmete poput maramica, cigareta, grickalica ili tekstila.
Nadogradnja specijaliziranog detektora za kontrolu opasnog tereta i nuklearnog materijala
Projekt E-Sicure 2 drugi je projekt u okviru NATO-ovog programa Znanost za mir i sigurnost, koji je dodijeljen dr. Capan i njezinom timu iz RBI Laboratorija za poluvodiče i to zahvaljujući izvrsnim rezultatima istraživanja prvog projekta.
''Kao dio ranijeg projekta E-Sicure 1, istraživački tim pod vodstvom dr. Capan, razvio je prototip neutronskog detektora na bazi silicij karbida za otkrivanje opasnog nuklearnog tereta u pomorskim lukama. Prototip se pokazao efikasnim prvenstveno za termalne odnosno spore neutrone. U sklopu novog projekta nadogradit će ovaj sofisticiran detektor za detekciju opasnog tereta i materijala kako bi bio osjetljiv i na nisko energijske game zrake, alfa zračenja, brze i spore neutrone te X-zrake, te time povećati njegovu učinkovitost i proširiti primjenu,'' objašnjava dr. Smith.
Proračun projekta E-Sicure 2 iznosi 356.800 eura, a IRB je dobio najveći udio u proračunu od čak 35 posto. Dva projekta, E-Sicure 1 i E-Sicure 2, projekti su u kojima je IRB direktor projekta.
NATO SPS program promiče dijalog i praktičnu suradnju zemalja članica NATO-a i partnerskih zemalja na temelju znanstvenih istraživanja, tehnoloških inovacija i razmjene znanja. Više od 20 znanstvenika koji su tijekom 60 godina bili uključeni u ovaj program znanosti dobili su Nobelovu nagradu.
Konferencija je prvi puta održana u Republici Hrvatskoj kako bi se istraživači s hrvatskih sveučilišta i znanstvenih institucija upoznali sa svim detaljima prijave projekata te čuli izlaganja kolega koji već sudjeluju u SPS programu.