U jednoj rečenici, Sonja potvrđuje ono što smo već naveli „Moje područje znanosti proučava kako se naše tijelo brani od zaraznih bolesti, ali i što se događa kad imunosni sustav ne radi dobro pa dođe do razvoja alergija, autoimunih bolesti ili tumora.”
Imunitet nije “odvojen sustav”, nego čvorište svega
Danas Sonja radi kao znanstvena suradnica u Zavodu za molekularnu medicinu Instituta Ruđer Bošković, u Laboratoriju za personaliziranu medicinu. Kad je tek počinjala, najviše ju je iznenadila činjenica da imunološki sustav nije priča sama za sebe. Povezan je s drugim dijelovima tijela poput metabolizma, živčanog sustava ili hormona te stalno „razgovara“ s drugim sustavima.
Drugo iznenađenje stiglo je s dubljim razumijevanjem same imunologije, a to je da iste vrste stanica mogu imati potpuno različite uloge ovisno o tome gdje se nalaze, u kojem tkivu i u kakvom kontekstu. U laboratorijskoj praksi to znači da ništa nije crno-bijelo jer isti signal u jednom okruženju može pokrenuti obranu, a u drugom potaknuti štetu.
Način razmišljanja koji predstavlja imunitet kao sustav finog ugađanja, a ne sustav koji se pali na prekidač je danas ključan i za onkologiju.
Tko reagira kada tumor umire?
Sonjin trenutni istraživački fokus može se sažeti u jedno pitanje koje zvuči gotovo filmski: može li smrt tumorske stanice “alarmirati” imunološki sustav da napadne tumor ili mu, paradoksalno, pomoći da se lakše razvija i širi?
Drugim riječima, nije svaka smrt stanice jednaka. Ponekad je to tiho gašenje bez posljedica, a ponekad je to događaj koji šalje signale opasnosti, kao da se u tkivu upali sirena. Imunološki sustav tada mora odlučiti krenuti u protunapad ili, pod određenim uvjetima, reagirati na način koji tumoru ide u korist.
U okviru projekta Sonja proučava upravo signale nakon smrti stanica stanica, a zatim promatra kako imunološke stanice te signale prepoznaju i kako reagiraju.
Važan dio posla je i ono što se u popularnoj slici znanosti često preskoči, a to je metodičan rad koji omogućuje da se precizno vidi što se zbiva unutar stanica i tkiva. Radi se korak po korak, bez previše improviziranja, s jasno mjerljivim promjenama. Upravo tu se odlučuje hoće li neka ideja ostati zanimljiva hipoteza ili postati mehanizam koji se može iskoristiti u liječenju.
Terapije budućnosti neće biti “jače”, nego preciznije
U onkologiji se već dugo zna da nije dovoljno napasti tumor, već je važno razumjeti kako tumor komunicira s okolinom, uključujući imunološke stanice. Zato je znanje o tome kako imunološki sustav reagira na tumor i signale koji iz tumora dolaze temelj za razvoj pametnijih terapija.
„Bolje razumijevanje tih mehanizama otvara put preciznijim i učinkovitijim terapijama, koje bi u budućnosti mogle imati veću učinkovitost i manje nuspojava“, govori nam Sonja.
U vremenu kad se riječ imunitet često svodi na savjete s interneta i kratke recepte za jačanje, rad dr. sc. Sonje Marinović podsjeća da imunološki sustav nije nešto što se samo pojača, nego nešto što se mora razumjeti.
Jer u kontekstu tumora, ponekad ne tražimo jači nego točniji imunitet. Onaj koji će prepoznati pravi signal u pravom trenutku. I odabrati stranu koja spašava tkivo, a ne onu koja nesvjesno pomaže bolesti.
