The largest infrastructure project with the highest budget in natural sciences ever to be conducted in Croatia will foster a research pipeline at the RBI and facilitate innovation and technology for the investigation of relevant diseases such as cancer.

2019-2023: HRZZ IP IP-2018-01-5632: Molekularni aspekti patogenih procesa u AHCY deficijenciji (HRZZ)

Iako varijante nepoznatog značaja (eng. VUS) ne možemo jasno definirati i klasificirati, VUS čine oko 40% ukupnih varijanti u ljudskom genomu, a da njihov utjecaj za funkciju ili zdravlje organizma nije poznat. Nužno je implementirati novi i sustavni eksperimentalni pristup za karakterizaciju VUS-a uz visoku propusnost, te pridonijeti smanjenju količine VUS-a u relevantnim bazama podataka za bolje razumijevanje genomske varijacije u čovjeka.

EASIGEN-DS projekt cilja na uspostavu distribuirane europske istraživačke infrastrukture (RI) o naprednim genomskim tehnologijama, koja je u potpunosti integrirana u europski istraživaćki prostor. Očekuje se da će projekt ojačati europske kapacitete u tehnologiji sekvenciranja, s posebnim naglaskom na sekvenciranje treće generacije koje nudi duža čitanja i mogućnost sekvenciranja bez potrebe za umnažavanjem DNA, te prostornu transkriptomiku i sekvenciranja pojedinih stanica.

Projekt GoE stvorit će prvu veliku zbirku genomskih i fenotipskih podataka u Europi, popunjavajući važnu postojeću prazninu i uklanjajući ovisnost o neeuropskim bazama podataka za istraživanje i kliničke primjene. Istodobno će također poboljšati konkurentnost izgradnjom ključne stručnosti i kapaciteta za velike genomske analize utirući put dodatnom prikupljanju podataka u budućnosti. Ovaj će projekt dovesti Europu u sklad sa sličnim tekućim projektima u drugim zemljama, uključujući SAD, Kinu i Katar. Prednosti za društvo uključuju primjene u personaliziranoj medicini kao i razvoj intelektualnog vlasništva u EU na temelju složenih genomskih podataka velikih razmjera.

Cilj projekta GDI je  stvaranje prekogranične platforme za prikupljanje genomskih podataka za biomedicinska istraživanja i individualizirana medicinska rješenja. Projekt je financiran sredstvima Europske komisije kroz Program digitalne Europe i od strane država sudionica projekta.

Signalni put Hedgehog-GLI (HH-GLI) je važan za embrionalni razvoj, dok je u odraslom organizmu utišan, osim u tkivnim matičnim stanicama. Nepravilna hiperaktivacija ovog signalnog puta dovodi do razvoja mnogih tipova tumora, na način da transkripcijski faktori GLI1, GLI2 i GLI3 kontroliraju ekspresiju gena uključenih u proliferaciju, sposobnost metastaziranja te obnavljanje tumorskih matičnih stanica. U našem prethodnom projektu prvi smo proveli sveobuhvatnu analizu transkripcijskih meta sva tri proteina GLI u melanomima, te identificirali veliki broj prethodno poznatih, ali i novih ciljnih gena.

EVroPAR je slovensko-hrvatski multidisciplinarni istraživački projekt koji objedinjuje bazično, predkliničko i kliničko istraživanja, zahvaljujući suradnji Instituta Ruđer Bošković (Hrvatska), Instituta za biokemiju Medicinskog fakulteta u Ljubljani (Slovenija), Sveučilišne zaklade San Pablo CEU (Španjolska), Kliničkog bolničkog centra Zagreb (Hrvatska), Sveučilišne psihijatrijske klinike Ljubljana (Slovenija) te poduzeća Labena d.o.o. (Slovenija). Projekt se oslanja na inovativni pristup istraživanju metaboloma te miRNA profiliranje u svrhu identificiranja novih biomarkera koji bi mogli pomoći u unaprjeđenju individualizacije farmakoterapije u depresiji. Trenutno dostupna terapija za depresiju uključuje farmakoterapiju u kombinaciji s psihoterapijom, a kao česti problem javlja se loš odgovor na terapiju te često prekidanje liječenja od strane pacijenta. Cilj projekta je dati bolji uvid u djelotvornost i molekularne mehanizme djelovanja učestalo korištenog antidepresiva (duloksetina) i usporediti ga s mehanizmom koji stoji iza učinaka alternativnih metoda liječenja u bolesnika s depresijom otpornom na liječenje (transkranijalna magnetska stimulacija (TMS), fototerapija (svjetlosna terapija, BTL), liječenje esketaminom). Projekt će se usredotočiti na cirkulirajuće ekstracelularne vezikule (EV) kao lako dostupne i neinvazivne biomarkere. Cilj je izmjeriti deregulaciju epigenetskih markera, ekspresiju EV miRNA i odrediti metaboličke promjene u četiri skupine pacijenata (duloksetin vs. BLT vs. TMS vs. esketamin), uzorkovanjem 50 pacijenata po skupini prije nakon terapijske intervencije. Drugi cilj je identificirati specifične metaboličke i miRNA profile depresije uspoređivanjem bolesnika s odgovarajućom kontrolnom skupinom (100 ispitanika). Očekujemo da će novo identificirani biomarkeri pomoći u utvrđivanju učinkovitosti terapije u depresiji te predviđanju dobrog ili lošeg odgovor na liječenje, kao ključni korak prema inovativnoj personaliziranoj i učinkovitoj medicini.