Zgrada CIM-a u Rovinju

Centar za istraživanje mora

Centar za istraživanje mora (CIM) Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu interdisciplinarni je istraživački centar čija je djelatnost usmjerena na osnovna i primijenjena oceanografska istraživanja.

Predstojnik

dr. sc. Robert Precali
E-mail: predstojnik.cim@irb.hr
Tel: +385 52 804 701
Mob: +385 99 48 04 701

Tajništvo

Tel: +385 52 804 700
Fax:+385 52 804 780
Email: tajnistvo.cim@irb.hr

Akvarij

Tel: +385 52 804 712
Fax:+385 52 804 780
Email: akvarij.cim@irb.hr

left right

Centar za istraživanje mora (CIM) Instituta “Ruđer Bošković” u Zagrebu interdisciplinarni je istraživački centar čija je djelatnost usmjerena na osnovna i primijenjena oceanografska istraživanja koja uključuju slijedeća područja:

  • Procese i dinamiku u i među trofičkim razinama (primarna i sekundarna proizvodnja, ciklus osnovnih i biogenih elemeneta)
  • Ispitivanje dinamike vodenih masa
  • Floru, faunu i životne zajednice (taksonomija, ekologija i zajednice organizama u prirodnoj i zagađenoj sredini)
  • Ekološka, fiziološka i genetska istraživanja morskih organizama i učinci zagađenja
  • Praćenje zagađenja i kvalitete mora
  • Ispitivanje eutrofikacije

Problematika rada Laboratorija za ekologiju i sistematiku bentosa (LESB) obuhvaća temeljna i primjenjena istraživanja s područja biologije i ekologije mora.

više »

Misija laboratorija je  upoznavanje proteotoksičnih, citotoksičnih i genotoksičnih mehanizama djelovanja stranih tvari (genotoksičnih i/ili toksičnih) na staničnoj i molekularnoj razini.

više »

U središtu zanimanja su biotski i abiotski čimbenici koji uzrokuju i održavaju mikrobnu raznolikost, te učešće raznolikosti u funkcioniranju ekosistema.

više »

Laboratorij za morsku nanotehnologiju i biotehnologiju (LMNB) bavi se znanostima i tehnologijama iz područuje naprednih materijala i njihovog utjecaja na morski okoliš.

više »

Mehanizmi dugoročnih promjena u ekosustavu sjevernog Jadrana, koji se odražavaju na njegovo trofičko stanje.

više »

Ana Travizi
dr.sc.

znanstveni suradnik
+385 52 804 769
769
+ 385 98 1823261

Bojan Hamer
dr. sc.

znanstveni savjetnik
+385 52 804 714
714

Daniel Mark Lyons
Prof. dr. sc.

Viši znanstveni suradnik
Voditelj laboratorija
+385 52 804 725
725

Daniela Marić Pfannkuchen
dr. sc.

Znanstveni suradnik
+385 52 804 760
760 745

Dijana Pavičić-Hamer
dr.sc.

znanstveni suradnik
+385 52 804 732
732
+385 91 780 8888

Draško Maros

+385 52 804 729
729

Ingrid Ivančić
dr. sc.

viši znanstveni suradnik
+385 52 804 743
743

Ivan Balković
mag. biol.

tehnički suradnik
+385 52 804 785
785
092/295-9377

Jasna Jakovčević

+385 52 804 724
724

Ljiljana Iveša
dr. sc.

znanstveni suradnik
+385 52 804 728
728
+385 91 1573197

Maja Fafanđel
dr. sc.

viši znanstveni suradnik
+385 52 804 718
718

Maria Blažina
dr. sc.

znanstveni suradnik
+385 52 804 767
767
098 255 221

Marino Korlević
dr. sc.

viši asistent
+385 52 804 768
768

Martin Andreas Pfannkuchen

+385 52 804 744
744

Massimo Devescovi
dr. sc.

viši znanstveni suradnik
+385 52 804 733
733

Mirjana Najdek Dragić
dr.sc.

znanstveni savjetnik
+385 52 804 727
727

Mirta Smodlaka Tanković
dr. sc.

viši asistent
+385 52 804 716
716

Nastenjka Supić
dr

viši znanstveni suradnik
+385 52 804 739
739
/

Nataša Kužat
mag. forenz.

Asistent
+385 52 804 724
724 745

Nevenka Bihari
dr. sc.

znanstveni savjetnik
+385 52 804 715
715

Nina Rovis

+385 52 804 700
700

Renato Batel
Prof.dr.sc.

znanstveni savjetnik
+385 52 804 701
701
+385 99 272 84 68

Romina Kraus
dr. sc.

viši znanstveni suradnik
+385 52 804 746
746

Tamara Đakovac
dr.sc.

viši znanstveni suradnik
+385 52 804 747
747

Željko Jakšić
dr. sc.

znanstveni suradnik
+385 52 804 717
717
Administrativna platforma za provedbu MORExpo infrastrukturnog projekta (APMO)

Administrativna platforma za provedbu MORExpo infrastrukturnog projekta (APMO)

Glavni istraživač / voditelj: Maria Blažina

Projektom APMO ostvarit će se administrativni, pravni i tehnički uvjeti za provedbu infrastrukturnog projekta Morskog eksperimentalnog centra bioraznolikosti (MORExpo).

više »
MICRO-SEAGRASS

Analiza složenosti mikrobne dinamike u invadiranim livadama morskih cvjetnica

Glavni istraživač / voditelj: Mirjana Najdek Dragić

Morske su cvjetnice među najvrijednijim biološkim sustavima na Zemlji. Njihove livade služe kao staništa zaštite, hranjenja i mriještenja mnogih organizama; sustav rizoma i korijenja zadržava i umanjuje pokretljivost sedimenta, dok listovi smanjuju snagu protoka vode te poboljšavaju kvalitetu vode.

više »
Bioraznolikost bentoskih zajednica u Jadranu:prirodni i antropogeni utjecaji

Bioraznolikost bentoskih zajednica u Jadranu:prirodni i antropogeni utjecaji

Glavni istraživač / voditelj: Ana Travizi

Jedan od prioritetnih zadataka na svim razinama, od lokalne i nacionalne preko regionalne do globalne je istraživanje bioraznolikosti bentoskih zajednica kao najboljeg pokazatelja stanja očuvanosti okoliša i najpouzdanijeg indikatora negativnih promjena uzrokovanih prirodnim i antropogenim čimbenicima.

više »
Logo NZZ

Bioraznolikost i biotehnološka primjena bakterija Jadranskog mora

Glavni istraživač / voditelj: Sandi Orlić

More predstavlja vrlo složen ekosustav u kojem mikroorganizmi igraju važnu ulogu u biogeokemijskim procesima i u kruženju tvari.

više »

Ekološki odziv sjevernog Jadrana na klimatske promjene i antropogeni učinak - EcoRENA

Glavni istraživač / voditelj: Nastenjka Supić

U projektu će se istraživatirazličiti procesi i pojave: zakiseljavanje, stupanj bioprodukcije uključno sa sastavom i brojnosti planktonskih zajednica, smanjenje kisika u pridnenom sloju, čimbenici koji mogu utjecati na povećanje riblje populacije, te pojave koje se tijekom istraživanja mogu, ali i ne moraju zbiti, kao što su sluzave nakupine ili dolazak alohtonih vrsta

više »
Ekotoksični  učinci onečišćenja na morske organizme

Ekotoksični učinci onečišćenja na morske organizme

Glavni istraživač / voditelj: Nevenka Bihari

Antropogeno onečišćenje karakterizirano je raspršenim unošenjem onečišćivača u sve dijelove biosfere pa tako nema ekosustava bez tragova ljudske aktivnosti jer su i nenaseljeni dijelovi pod utjecajem onečišćivača donosenih zračnim i morskim strujama.

više »
DNAqua-Net

EU COST Action CA15219 on “Developing new genetic tools for bioassessment of aquatic ecosystems in Europe” – or DNAqua-Net

The network action DNAqua-Net aims at connecting expertise and stakeholders around the topic of DNA-based environmental monitoring. The network is coordinated at the University Duisburg-Essen.

više »
Funkcionalna analiza i molekularna karakterizacija vinskih kvasaca

Funkcionalna analiza i molekularna karakterizacija vinskih kvasaca

Glavni istraživač / voditelj: Sandi Orlić

Biotehnološki proces proizvodnje vina osniva se na tradicionalnoj tehnologiji alkoholne fermentacije u kojoj glavnu ulogu imaju različite vrste kvasaca. Primjenom modernih molekularnih tehnika, koje uključuju analizu na nivou genoma, transkriptoma i proteoma moguće je utvrditi njihovu filogenetsku povezanost i fiziološku aktivnost.

više »
Harmonization and Networking for contaminant assessment in the Ionian and Adriatic Seas – HarmoNIA

Harmonization and Networking for contaminant assessment in the Ionian and Adriatic Seas – HarmoNIA

Glavni istraživač / voditelj: Maja Fafanđel

Projektom će se ustanoviti transnacionalna mreža institucija koje su usvojile zajednički sustav upravljanja podacima o onečišćivalima u moru  i regionalnu strategiju za unaprjeđenje usklađivanja praćenja i utvrđivanja onečišćenja te  procjene rizika od onečišćenja iz različitih izvora u osjetljivim obalnim zonama.

više »
WICOS

Implementation of the Water Quality Monitoring in Western Istrian Coastal Sea (Northern Adriatic) WICOS

Glavni istraživač / voditelj: Tamara Đakovac

WICOS (Implementation of the water quality monitoring in the Western Istrian COastal Sea) je projekt iz “Jadranskog programa za susjedstvo”

više »
Mehanizam dugoročnih promjena u ekosustavu sjevernog Jadrana

Mehanizam dugoročnih promjena u ekosustavu sjevernog Jadrana

Glavni istraživač / voditelj: Robert Precali

U okviru projekta s jedne će se strane analizirati postojeći nizovi podataka koji karakteriziraju morski biotop i planktonske zajednice, a s druge, nastaviti sa sakupljanjem i obradom podataka značajnih za pojedine procese, koji se posebno smatraju važnima za objašnjenje uzroka nekih neuobičajenih pojava u Jadranskom moru.

više »
Molekularna i fiziološka raznolikost bakterijskih zajednica trofičkih gradijenata Jadranskog mora

Molekularna i fiziološka raznolikost bakterijskih zajednica trofičkih gradijenata Jadranskog mora

Glavni istraživač / voditelj: Mirjana Najdek Dragić

U morskom ekosustavu žive predstavnici svih skupina mikroorganizama, uključujući viruse, autotrofne i heterotrofne prokariote (bakterije i cijanobakterije), te autotrofne i heterotrofne eukariote (alge, fagotrofne protiste, filamentozne gljive i kvasce). Bakterije predstavljaju uz viruse najbrojniju i najznačajniju mikrobnu grupu.

više »
Opterečenje mikroplastikom u obalnom području sjevernog Jadrana

Opterečenje mikroplastikom u obalnom području sjevernog Jadrana

Glavni istraživač / voditelj: Mirta Smodlaka Tanković

Investigating the spatio-temporal distribution and environmental impact of microplastics in coastal waters of the northern Adriatic.

više »
Otkrivanje sastava i raznolikosti pikofitoplanktona u obalnim vodama sjevernog Jadrana

Otkrivanje sastava i raznolikosti pikofitoplanktona u obalnim vodama sjevernog Jadrana

Glavni istraživač / voditelj: Tina Šilović

O pikofitoplanktonu u Jadranskom moru se zna jako malo, tako da je razvoj novih metoda za procjenu i praćenje njihove ekologije i raznolikosti ključno za razumijevanje njihovog potencijala i doprinosa u dinamici hranidbenog lanca kao i biokemijskih ciklusa u morskom sustavu.

više »
Procesi biomineralizacije morskih organizama

Procesi biomineralizacije morskih organizama

Glavni istraživač / voditelj: Davorin Medaković

Biomineralizacija je složen skup biokemijskih i fizioloških procesa tijekom kojih živi organizmi stvaraju čvrste strukture-biominerale. U morskim organizmima procesi biomineralizacije započinju u ranim embrionalnim razvojnim stadijima, odvijaju se tijekom čitavog životnog ciklusa, a očituju se u kalcifikaciji, dekalcifikaciji i polimorfnim promjenama minerala u tkivima, ljušturama ili skeletima.

više »
Procesi biomineralizacije tijekom embrialnog razvoja morskih organizama: puževi, školjkaši i ježinci

Procesi biomineralizacije tijekom embrialnog razvoja morskih organizama: puževi, školjkaši i ježinci

Glavni istraživač / voditelj: Daniel Mark Lyons

Ovaj projekt, koji je usmjeren k izučavanju i usporedbi biološkog i anorganskog aspekta biomineralizacije tijekom embrionalnog razvoja školjkaša, glavonošaca i morskih ježinaca, karakterizacije tih naprednih materijala i istraživanje proteoma, predstavlja osnovu daljnjeg unaprijeđenja i razvoja fundamentalnih i sveobuhvatnih modela biomineralizacije.

više »
Procjena potencijala jadranskih algi za ko-generacijsku proizvodnju biogoriva 3. generacije

Procjena potencijala jadranskih algi za ko-generacijsku proizvodnju biogoriva 3. generacije

Glavni istraživač / voditelj: Maria Blažina

Projektom A3-PICO-3G razvit će se znanstveno pouzdana platforma za bioprospekting mikroalgi sjevernog Jadrana, na temelju numeričkih modela i empirijskih podataka, koja će se koristiti za daljnji razvoj 3. generacije biogoriva u rafineriji INA-nafte u Urinj.

više »
Raznolikost i funkcioniranje pikoplanktona duž trofičkih gradijenata sjevernog Jadrana (PICOADRIF)

Raznolikost i funkcioniranje pikoplanktona duž trofičkih gradijenata sjevernog Jadrana (PICOADRIF)

Glavni istraživač / voditelj: Maria Blažina

Očuvanje i upravljanje visokokvalitetnog vodnog dobra i biološke raznolikosti područja pod izravnim utjecajem turizma, ribarstva i marikulture, glavna su sredstva socio-ekonomskog razvoja Hrvatskog priobalnog gospodarstva.

više »
Razvoj nanotehnoloških senzora bioloških makromolekula

Razvoj nanotehnoloških senzora bioloških makromolekula

Glavni istraživač / voditelj: Daniel Mark Lyons

Školjkaši predstavljaju značajan dio hrvatske i svjetske ribarnice, međutim njihova osjetljivost na kontaminacije toksinima raznih algi rezultira povremenim trovanjem hranom kod ljudi. Upravo iz tog razloga njihova je komercijalna vrijednost u stalnom riziku.

više »
Image source: http://www.smartnano.org/

Sensitive MeAsuRmenT, detection and identification of engineered NANO particles in complex matrices

Glavni istraživač / voditelj: Daniel Mark Lyons

Nanotehnologija ima velik utjecaj na mnoge industrijske grane, a primjena nanočestica bilježi u trajni porast u različitim poljima, od industrije boja i automobilske industrije do primjene u predmetima opće uporabe, kao što su to kreme za sunčanje i osvježivaći zraka, te biologije i medicine.

više »
Struktura i fiziologija mikrobnih zajednica frontalnih zona sjevernog Jadrana

Struktura i fiziologija mikrobnih zajednica frontalnih zona sjevernog Jadrana

Glavni istraživač / voditelj: Mirjana Najdek Dragić

U zadnjem desetljeću prošlog stoljeća zabilježena je povećana učestalost masovnih pojava sluzavih nakupina („cvjetanje mora“) u sjevernom Jadranu. Ta je pojava vezana uz ciklus (kruženje) organskog ugljika, a njezinom nastanku pogoduje razvoj vrlo izraženih horizontalnih i vertikalnih gradijenata u razdoblju kasno proljeće/ljeto.

više »
BALMAS logo

Sustav upravljanja balastnim vodama za zaštitu Jadranskog mora (engl. BALlast Water MAnagement System For Adriatic Sea Protection – BALMAS)

Glavni istraživač / voditelj: Romina Kraus

Opći cilj IPA Adriatic međugraničnog programa je jačanje kooperacije i održivog razvoja u Jadranskoj regiji putem realizacije inicijativa koje se odnose na tri glavne osi: ekonomsku, socijalnu i institucionalnu kooperaciju.

Glavni cilj IPA Adriatic BALMAS projekta je uspostaviti zajednički međugranični sustav koji bi povezivao sve znanstvenike, stručnjake i odgovorne nacionalne institucije na Jadranu kako bi se izbjegao neželjeni rizik za okoliš i ljude zbog mogućeg utjecaja štetnih akvatičkih organizama i patogena (engl. HAOP - Harmful Aquatic Organisms and Patogens) koji se potencijalno prenose balastnim vodama i sedimentima. Jedan od ciljeva je i uspostavljanje sustava ranog upozoravanja o prisutnim HAOP vrstama u lukama (engl. EWS – Early Warning System), te sustava za potporu nadležnim institucijama za brže i učinkovitije donošenje odluka o upravljanju balastnim vodama na Jadranu (engl. Adriatic BWM DSS – Balast Water Managment Decision Support System). Razvojem zajedničkog sustava kontrole i upravljanja, projekt BALMAS će osigurati ujednačene uvjete u upravljanju balastnim vodama na Jadranu, čime će se olakšati transport plovilima, te osigurati bolja zaštita okoliša i ekonomska održivost upravljanja morskim resursima.

više »
Određivanje markera i biomarkera onečišćenja u morskoj vodi, sedimentu i organizmima

Određivanje markera i biomarkera onečišćenja u morskoj vodi, sedimentu i organizmima

Određivanje kvalitete mora u svrhu procjene rizika od prirodnog i antropogenog onečišćenja

više »
Povijest CIM-a
10. svibnja 1891: svečano otvaranje

Institut u Rovinju osnovan je 1891. godine kao Zoološka postaja berlinskog akvarija (čiji je direktor u to vrijeme bio dr. Otto Hermes) – Zoologische Station des Berliner Acquariums, Rovigno d’Istria. Lokacija u Rovinju odabrana je zbog izuzetne čistoće mora, velike raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta i bentoskih zajednica na relativno malom području plitkog mora, kao i vrlo dobre željezničke povezanosti Rovinja s Trstom, Berlinom i mnogim glavnim gradovima Europe.

1891 – 1900

Vrlo brzo nakon osnutka zoološka stanica dobiva i znanstvenu važnost. Mnogi ugledni znanstvenici iz čitave Europe boravili su i istraživali u Rovinju koristeći bogatu opremu i brodove „Hermes“ (motorni brod; nabavljen 1891.) i „Rudolf Virchow“ (parobrod; nabavljen 1893.). Okolina zoološke stanice oplemenjena je i malim botaničkim vrtom sa sredozemnom kopnenom florom.

1900 – 1914

Zgrada se širi i oprema namodernijom opremom (tekuća slatka i morska voda, plin, akvarij, bogata knjižnica s 3000 knjiga i 20 časopisa, prva istraživačka podmornica). Botanički vrt se preuređuje, a pod vodstvom dr. Otta Hermesa provode se prva planktološka istraživanja. Od 1911. godine ustanovom je upravljao Wilhellm Gesellschaft zur Förderung der Wissenschaften.

1914 – 1930

Prvi svjetski rat usporava aktivnosti postaje, a gotovo čitava knjižna građa premještena je iz Rovinja u Trst. Godine 1918. ustanova prelazi pod talijansku upravu (Stazione Zoologica, a zatim Istituto di Biologia Marina per l’Adriatico-Rovigno). U tom razdoblju započelo se s prvim praćenjem osnovnih hidrografskih parametra, istražuju se zooplankton, bentos, migracije jegulja i tuna, suzbijanja malarije, šire se botanički vrt i akvarij, a knjižnica se premješta u staru kapelu. Vatova 1928. godine publicira važan rad „Compendio della flora e fauna del mare Adriatico“.

1931 – 1940

U ovom razdoblju zajedničke talijansko-njemačke uprave („Deutch-Italienisches Institut für Meeresbiologie zu Rovigno“- „Istituto Italo-Germanico di Biologia Marina di Rovigno d’Istria“) Institut doživljava vrhunac svojeg djelovanja u istraživanju Jadrana, posebno na području biocenologije, taksonomije i ekologije morskih organizama. Institut počinje izdavati vlastite publikacije “Thalassia” i “Note”.

1940 – 1945

Zbog početka Drugog svjetskog rata broj zaposlenih se smanjuje, a znanstvena se aktivnost gotovo potpuno gasi. Gotovo 15000 naslova koje je tada sadržavala knjižnica kao i zbirka od oko 1000 životinjskih vrsta i herbarij premješteni su u Italiju. Institut prestaje s radom 1945. godine.

1948 – 1962

Godine 1948. Institut je ponovno započeo s radom pod nadležnošću Ministarstva za znanost i kulturu Narodne Republike Jugoslavije. Administrativno, Institut je tada bio odjel “Instituta za oceanografiju i ribarstvo” u Splitu i nazvan je Institut za ribarstvenu ekologiju. Godine 1951. Institut prelazi u nadležnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti pod nazivom “Institut za biologiju mora”. Za potrebe istraživanja nabavljen je motorni brod “Bios”. U tom su razdoblju postignuti značajni uspjesi u području ribarstvene biologije i unaprjeđenja školjkarstva, te taksonomskih i ekoloških istraživanja. Institut posjećuju brojni znanstvenici i studenti iz Austrije, Njemačke i drugih zemalja. Godine 1956. godine počinje izdavati vlastiti znanstveni časopis “Thalassia Jugoslavica”. Godine 1961. 1300 knjiga i volumena časopisa vraćeno je iz Italije, a u to je vrijeme knjižnica surađivala i izmjenjivala naslove s čak 172 institucije širom svijeta.

1962 – 1980

Godine 1962. u Rovinju je započeo s radom Radiobiološki laboratorij Instituta „Ruđer Bošković“ iz Zagreba. Godine 1968. udružuju se neki od laboratorija Instituta «Ruđer Bošković» iz Zagrebu i rovinjski institut, a novoosnovani odjel Instituta “Ruđer Bošković” naziva se “Centar za istraživanje mora”, s laboratorijima u Rovinju i Zagrebu. Zaposleno je 45 znanstvenika, od kojih je 18 stalno radilo u Rovinju. Rad Centra osnovan je na interdisiplinarnom i multidisciplinarnom pristupu rješavanja različitih temeljnih i primijenjenih istraživanja Jadranskog mora i njegove zaštite. Nakon potonuća broda „Bios“ (1969), nabavljen je isluženi minolovac „Vila Velebita“, preuređen u svrhu znanstvenog istraživanja na moru. U tom razdoblju preuređen je i moderniziran akvarij (1971), povećani su kapaciteti knjižnice i studentskih praktikuma, nabavljena je i motorna brodica „Burin“ (1977). U organizaciji Centra za istraživanje mora u Rovinju je održano desetak međunarodnih znanstvenih skupova.

1981 – danas

Godine 1962. u Rovinju je započeo s radom Radiobiološki laboratorij Instituta „Ruđer Bošković“ iz Zagreba. Godine 1968. udružuju se neki od laboratorija Instituta «Ruđer Bošković» iz Zagrebu i rovinjski institut, a novoosnovani odjel Instituta “Ruđer Bošković” naziva se “Centar za istraživanje mora”, s laboratorijima u Rovinju i Zagrebu. Zaposleno je 45 znanstvenika, od kojih je 18 stalno radilo u Rovinju. Rad Centra osnovan je na interdisiplinarnom i multidisciplinarnom pristupu rješavanja različitih temeljnih i primijenjenih istraživanja Jadranskog mora i njegove zaštite. Nakon potonuća broda „Bios“ (1969), nabavljen je isluženi minolovac „Vila Velebita“, preuređen u svrhu znanstvenog istraživanja na moru. U tom razdoblju preuređen je i moderniziran akvarij (1971), povećani su kapaciteti knjižnice i studentskih praktikuma, nabavljena je i motorna brodica „Burin“ (1977). U organizaciji Centra za istraživanje mora u Rovinju je održano desetak međunarodnih znanstvenih skupova.

Ova stranica koristi kolačiće

Neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.

Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.